Politika

Sijevaju varnice na samitu Brdo-Brijuni: Džaferović napao Srbiju

U proteklih deset godina svog postojanja Brdo-Brijuni proces se etablirao kao važna platforma za regionalnu saradnju i dijalog koji ima za cilj rješavanje otvorenih pitanja i unapređenje odnosa. Značaj ovog procesa jeste i u promoviranju evropske perspektive Zapadnog Balkana, rekao je u svom obraćanju na današnjem lidera Brdo-Brijuni procesa član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

Po njegovim riječima, od 2013. godine, otkako postoji ovaj format Procesa Brdo-Brijuni, došlo je do velikih promjena na međunarodnom, a onda i regionalnom planu. Političke napetosti, konflikti i humanitarne krize na rubovima Evrope i u njenom susjedstvu, zatim masovni migrantski talasi, te debata o unutrašnjim odnosima same Evropske unije, unijeli su određenu dozu depresije u evropsku javnost. To je naročito pogodilo proces evropskih i euroatlantskih integracija, kao najznačajniji narativ u proteklih sedam decenija u Evropi.

"Od utemeljenja ovog forma Procesa Brdo-Brijuni, kada je Hrvatska postala članica Evropske unije, nijedna druga država ovog dijela Evrope nije ostvarila članstvo u EU, što zorno svjedoči o krizi proširenja. Pristupanje Crne Gore i Sjeverne Makedonije NATO savezu, te najavljeno otvaranje pregovora o pristupanju Albanije i Sjeverne Makedonije u EU je unijelo izvjesnu dozu optimizma u region. No, ovi procesi teku nedovoljno brzo, što je pobudilo sumnju u spremnost Evropske unije da nastavi proces proširenja", ocijenio je Džaferović.

Upozorio je da je izvjesno da su političke napetosti intenzivirane u proteklim godinama, kao i da nema dovoljno elana za provođenje potrebnih reformi.Sve to dovodi do toga da se otvaraju rasprave za koje smo mislili da su davna prošlost iz 30-ih ili 90-ih godina prošlog stoljeća. Evropa i Zapadni Balkan mogu i moraju bolje od toga - poručio je.

"Sve to dovodi do toga da se otvaraju rasprave za koje smo mislili da su davna prošlost iz 30-ih ili 90-ih godina prošlog stoljeća. Evropa i Zapadni Balkan mogu i moraju bolje od toga", poručio je.

Ocijenio je da se sa sigurnošću može reći da je perspektiva članstva naših država u Evropskoj uniji proteklih decenija predstavljala najbolji i nezamjenjiv okvir za jačanje mira, stabilizaciju i realizaciju zajedničkih težnji ka prosperitetu.

Ostvareni stepen regionalnog dijaloga i saradnje nije na željenom nivou, ali je pomogao da se prevaziđu određeni problemi ili barem da se pokrene dijalog o njihovom rješavanju. Većina dobrih stvari do kojih je došlo u regionu rezultat su evropskih integracija, što ukazuje koliko je moćan i važan ovaj proces", kazao je.

Naglasio je da Bosna i Hercegovina želi dobre odnose sa svim državama ovog regiona a u okviru toga dobre odnose sa svojim susjedima.

"Želimo saradnju, korektne i prijateljske odnose, koji će se bazirati na principu međusobnog uvažavanja i reciprociteta. Tražimo da se sva otvorena pitanja rješavaju dijalogom i dogovorom, a ukoliko dogovor nije moguć, onda uz učešće institucija međunarodnog prava", naveo je.

Džaferović je istaknuo da između Bosne i Hercegovine i njenih susjeda postoje otvorena pitanja i neriješeni odnosi, koji se trebaju rješavati.

"Tako, Bosna i Hercegovina i Srbija nemaju zaključen ugovor o granici, jer Srbija insistira na prethodnoj razmjeni teritorija, na što mi nismo spremni. Granice BiH su poznate i međunarodno priznate i jedino je tako moguće zaključiti ugovor, a tek nakon toga dvije države trebaju razgovarati o uređenju pograničnih pitanja, u skladu sa praksom koja se primjenjuje u EU i u svijetu. Ono što naročito opterećuje odnose između Bosne i Hercegovine i Srbije jeste pitanje odnosa prema prošlosti, budući da institucije Srbije ne poštuju i otvoreno negiraju presude Međunarodnog suda pravde i Haškog tribunala, kojima su ta pitanja riješena. U vezi s time, odnose narušava i činjenica da se veći broj osumnjičenih za ratne zločine, među kojima i oni koji se terete za učešće u genocidu u Srebrenici, kriju u Srbiji. Nažalost, tamošnje pravosudne vlasti ne pokazuju interes niti da ih izruče niti da ih procesuiraju", kazao je.

Na koncu, navodi Džaferović, potrebno je riješiti i niz otvorenih pitanja između Srbije i BiH koja se tiču imovine i sukcesije. Hidropotencijal BiH se koristi bez sporazuma i naknade, a najnoviji primjer je najavljena izgradnja Hidrocentrale Buk Bijela na međunarodnoj rijeci Drini, bez sporazuma sa državom Bosnom i Hercegovinom i bez odgovarajuće studije o ekološkom utjecaju, što je osim za BiH vezano i za Crnu Goru.

Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska imaju neriješeno pitanje granice, jer iako je Sporazum o granici potpisan, on nikada nije ratificiran.

"Na to se nadovezuje i sporna izgradnja Pelješkog mosta, budući da je Hrvatska krenula u taj projekat, kršeći pravo BiH na slobodan pristup otvorenom moru, koji je zagarantovan međunarodnim pravom. Među otvorenim pitanjima jeste i odluka Hrvatske o izgradnji odlagališta nuklearnog otpada u Trgovskoj gori, neposredno uz granicu s BiH, te polaganje plinovodnih cijevi koritom rijeke Save, bez saglasnosti države BiH, čime je povrijeđena granica BiH. Pitanje koje opterećuje odnose BiH i Hrvatske jeste i negiranje presuda Haškog tribunala o udruženom zločinačkom poduhvatu tokom rata u BiH, što vrijeđa žrtve i unosi nepovjerenje. Na koncu, tu je neriješeno pitanje imovine Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj, kojom hrvatske vlasti raspolažu i daju je pod koncesije, iako se radi o tuđoj imovini. U istu vrstu problema spada i činjenica da Hrvatska eksploatiše hidropotencijal Buškog jezera, bez sporazuma sa državom BiH", kazao je.

Uprkos otvorenim pitanjima, ostvarena je značajna bilateralna saradnja Bosne i Hercegovine sa Srbijom i Hrvatskom, kroz posjete na najvišem nivou, mada se i na ovom planu u protekle dvije godine pojavio novi problem, a to je zaobilaženje Predsjedništva BiH kao kolektivnog šefa države koji jedini ima mandat da predstavlja BiH, upozorio je Džaferović.

Pozitivan iskorak bila je zdravstvena podrška u vidu vakcina koju je Bosni i Hercegovini dala vlast Srbije, a potom i Slovenije i Hrvatske. Bosna i Hercegovina je uputila timove svojih ljekara u Srbiju, u trenutku kada su se građani Srbije suočavali sa najvećim udarima pandemije.

Uprkos svim poteškoćama, Džaferović smatra da je Evropska unija i dalje okvir sigurnosti i blagostanja. Evropa je to postigla zahvaljujući društvenim odnosima koje je uspostavila kroz svoj politički razvoj. Jednakost građana pred zakonom, vladavina prava, demokratski izbori i institucije, rješavanje problema dijalogom, sloboda misli i izražavanja, sloboda kretanja i vjeroispovijesti – sve su ovo ideje, zbog kojih je Evropa postala to što jeste.

"Proces evropskih integracija predstavlja širenje ovih ideja i uspostavu ovakvih odnosa i na Zapadnom Balkanu. Naš cilj u Bosni i Hercegovini je usvojiti evropske norme, bilo da je riječ o promjenama Ustava, Izbornog zakona ili drugim potrebnim reformama koje se nalaze pred BiH kako bismo postali funkcionalan dio evropskog sistema. Mapa puta Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji jasno je zacrtana u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu naše zemlje za članstvo u EU. Dosada smo realizirali neke od 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, kao što su održavanje izbora u Mostaru, usvajanje Revidirane strategije o procesuiranju ratnih zločina ili imenovanje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje. Uvjeren sam da ćemo u skorom periodu, ostvariti nove iskorake, a izuzetno poticajno bi, u tom smislu, bilo da Bosna i Hercegovina dobije kandidatski status", rekao je.

Podsjetio je da je u vrijeme proteklog sastanka ovog formata, prije dvije godine, bilo je otvoreno pitanje ispunjavanja obaveza Bosne i Hercegovine prema NATO savezu, što je uspjela riješiti iako je riječ o složenom pitanju. Bosna i Hercegovina je do ovog trenutka već usvojila drugi po redu Program reformi, čime je ispunila svoje obaveze prema NATO-u i osigurala provođenje potrebnih reformi.

"Činjenica da i pored složenog sistema odlučivanja u Bosni i Hercegovini uspijevamo praviti iskorake ukazuje na našu opredijeljenost ka euroaltantskoj budućnosti. Budućnost Bosne i Hercegovine je u izgradnji funkcionalne, cjelovite i demokratske države, članice EU i NATO saveza, u kojoj će se svaki čovjek osjećati komotno i imati jednaka prava na svakom pedlju ove zemlje. Na kraju, želim da kažem da ubrzani prijem svih država Zapadnog Balkana u EU, Evropska unija prije svega treba posmatrati kao svoj geopolitički i geostrateški interes. EU može biti kompletna samo kada sve države Zapadnog Balkana postanu njene članice, jer to garantuje sigurnost i prosperitet i EU i Zapadnog Balkana", zaključio je član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.