Vijesti

Dževad Karahasan o cenzuri na BH Radiju 1: Ovo je barbarizacija

Na skandalozno četničko orgijanje u državnom BH Radiju 1, u režiji direktorice Pejke Medić, reagirao je Dževad Karahasan.

On je uputio otvoreno pismo koje prenosimo u cijelosti:

S dubokim čuđenjem i velikom brigom saznao sam da je Pejka Medić, direktorica BH Radija 1 suspendirala Dramski i dokumentarni program toga radija. Naprosto suspendirala – nema više. S jednakim čuđenjem i brigom primijetio sam da se niko u PEN-u nije zbog toga uznemirio, iako je to, ako išta, primarni posao i obaveza PEN-a.

Taj program je jedan od nasljednika Dramskog programa radio-Sarajeva, jednog od najuglednijih i najvažnijih programa koje su naši mediji uopće imali. Produkcije Dramskog programa sarajevskog radija osvajale su priznanja i nagrade na jugoslavenskim i međunarodnim festivalima, bile rado slušane i izvan Bosne i Hercegovine, autori tih produkcija (poimence ću spomenuti samo kolege Čamu i Ovčinu, a bilo ih je još) uživali su visok ugled u radiofonskim krugovima širom Jugoslavije. Svojim produkcijama taj program je uradio za afirmaciju i popularizaciju naše književnosti više nego mnoge institucije kojima je to posao. Iz niza takvih produkcija izdvojit ću samo dragocjenu seriju Radio roman. Niz danas uglednih pisaca počinjao je učiti zanat dramskog pisanja upravo radeći za dramski program sarajevskog radija. A mnogi od onih pisaca koji nisu učili na radiju, uvijek iznova su se vraćali formi radio-drame i dramskom programu (nek mi bude dozvoljeno da spomene Tvrtka Kulenovića i svoju skromnu osobu). Skoro svi naši glumci svoje prve korake u javnosti napravili su upravo na dramskom programu, gdje su imali prilike da rade s pažljivim i iskusnim režiserima, a u solidnim produkcijskim uvjetima. Najkraće: dramski program Radio-Sarajeva i njegovi nasljednici (dakle i Dramski i dokumentarni program Radija BH) jedan od bitnih elemenata naše kulturne tradicije. Gubeći njega, mi gubimo i dio sebe. Svoje poštovanje i zahvalnost prema ovom programu izrazio sam nedavno, dajući im ekskluzivno pravo na objavljivanje govora kojim se zahvaljujem za Goetheovu nagradu, jedno od najuglednijih evropskih priznanja u oblasti kulture.

Zato predlažem da se PEN obrati svim strukovnim udruženjima i institucijama u sferi kulture i umjetnosti s pozivom da se formira jedan odbor za zaštitu javnih medija od barbarizacije. Mi ne smijemo dozvoliti da birokratske marionete, koje su voljom njima sličnih političkih marioneta, dobile vlast u medijima barbariziraju naše društvo zabranjujući pamćenje, razarajući temelje našeg sjećanja, onemogućujući samostalno mišljenje i razgovor.

Mislim da bi bilo logično ako bi na čelu tog odbora bio Zlatko Dizdarević, koji je čitav radni vijek proveo u medijima i zna ih iznutra i izvana. Ovo predlažem bez konsultacije sa Zlatkom, jer mislim da treba brzo djelovati.