Nekadašnji član ratnog Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Ejup Ganić izjavio je da s mnogo više pažnje danas treba ulagati u razvoj društvenih nauka jer je duboko znanje o društvenim kretanjima i u kontekstu historijskih i političkih procesa korisno i neophodno. Spreman je voditi kampanju, kaže, za što veća ulaganje sistema u društvene nauke. Ganić je to izjavio tokom današnjeg okruglog stola, održanog u organizaciji Instituta za historiju Sarajevskog univerziteta o temi “Godina 1991. - Politički procesi u Bosni i Hercegovini u toku raspada Jugoslavije".
Kao akter zbivanja koja su prethodila raspadu bivše zajedničke države Jugoslavije i agresiji na Bosnu i Hercegovinu, Ejup Ganić oduševljeno pozdravlja što mladi naučnici žele analizirati političke staze do devedesetih i prijelomnu 1991. godinu.
Ispričao je više detalja iz burnog perioda, pa i njegov neposredni susret u Bonnu s njemačkim diplomatom Hansom Dietrichom Genscherom, kad se vratio s osjećajem da mu je domaćin htio reći: „Snalazite se“ nakon što je obrazložio namjere jugoslovenskih vođa, a naročito poziciju bosanskih muslimana između težnji zvaničnog Beograda i Zagreba.
Nekadašnji član ratnog Predsjedništva Republike BiH, kao zaslugu probosanske politike navodi očuvanje države, a uz konstataciju: "Bili smo nepripremljeni za rat', ističe nemoć predviđanja o strahovitim razmjerama stradanja civila.
"Ako snosimo neku odgovornost, nismo mogli predvidjeti da će civili biti tolike žrtve", kazao je dodajući da lično nije mogao ni zamisliti bilo kakav pogrom nad nedužnim bićima.
Tragedija bivše zajedničke države nazirala se već na XIV kongresu Saveza komunista 1990., a približila se naročito po političkim razgovorima u Karađorđevu 1991. Ta godina je bila teška, pod utiskom poruka još iz govora Slobodana Miloševića na Gazimestanu, gdje se pažljivom analizom, između redova može vidjeti ideja o teritorijalnim proširenjima, smatra Ganić.
Zadatak današnjih mladih historičara je analiza svih segmenata ovog dijela bosanskohercegovačke historije, rekao je. Veoma je bitno, po njegovom mišljenju, da se što više mladih ljudi uključi u proces društvenih nauka i analizira društvena kretanja.
Korupcija je rak-rana u današnjem društvu, „strašno diskredituje državu i pomoć koju bi mogla dobiti“; borba s tom pošasti ne smije posustati, smatra Ganić i obrazlaže prilike otprije devedesetih, kada Bosna i Hercegovina, odnosno Sarajevo, bivaju centar nekoliko najprosperitetnijih privrednih kompanija u bivšoj zajedničkoj državi.
Uoči današnjeg okruglog stola, na novinarsko pitanje ima li izlaza iz trenutne političke krize u BiH, odgovorio je da 'izlaza uvijek ima a zavisi od kvaliteta ljudi koji vode državu'.
Nije htio detaljnije komentarisati aktuelni politički trenutak već rekao da se posvetio obrazovanju i nauci, što je njegova „lična osveta“ onima što nisu pomogli Bosni i Hercegovini u najtežim momentima iz njene novije historije.
Osobito mu je drago što su mladi historičari odlučili da detaljno izuče taj period, ponovio je.
Tokom okruglog stola moderirao je direktor Instituta za historiju Sedad Bešlija.
Prema njegovoj izjavi novinarima uoči skupa, trideset godina je dovoljna distanca za meritornu analizu, s historijskog stanovišta, o disoluciji bivše Jugoslavije. Moguće je sagledati sve političke procese, s akcentom na Bosnu i Hercegovinu, rekao je između ostalog obrazlažući namjeru i ciljeve današnjeg skupa.
