Svijet

EU o ruskom plinu: Diplomatski trijumf ili dobra ideja bez pokrića

Članice Evropske unije dogovorile su plan dramatičnog smanjenja upotrebe prirodnog plina u slučaju da Rusija prekine snabdijevanje kontinenta.

Prema dogovoru koji su postigli ministri energetike u Bruxellesu, zemlje članice će smanjiti potrošnju za 15 posto.

Međutim, dogovor je na dobrovoljnoj osnovi, a ne obaveza koju je EU prvobitno predvidjela. Ta je ideja naišla na značajan otpor niza nacionalnih vlada, što je dovelo do novog kompromisa.

Niz izuzetaka

Postat će obavezna u slučaju "uzbune sindikata", s kojom će se morati složiti većina zemalja.

Sporazum je odmah najavljen kao diplomatski trijumf, prešavši od ideje do sporazuma u relativno brzom vremenu, ali također uključuje niz izuzetaka i "opt-outa".

To uključuje izuzeća za zemlje čija električna mreža ima malo ili nimalo veze s mrežom plinovoda EU. Ciljevi bi se smanjili za zemlje koje izvoze plin ili čija su skladišta plina gotovo puna, dok će određene industrije također biti isključene iz pravila.

Obrazac izuzeća naveo je neke diplomate da posumnjaju u njegovu učinkovitost, a jedan je rekao da je to "dobra ideja bez zuba".

Međutim, tim sumnjama suprotstavio se Kadri Simson, evropski povjerenik za energetiku, rekavši:

"Čak i kad bi se sva izuzeća iskoristila u potpunosti, mogli bismo postići smanjenje potražnje koje bi nam pomoglo da sigurno prebrodimo prosječnu zimu."

Evropsko strpljenje dovedeno je na rub stalnim nagovještajima da će Rusija smanjiti opskrbu kroz plinovod Sjeverni tok 1, koji ide u sjevernu Njemačku.

Cjevovod je nedavno zatvoren zbog održavanja. Sada se ponovo otvorio, ali radi ispod punog volumena. Opskrba bi trebala biti dodatno smanjena u srijedu.

Ogroman novac

Rusija zarađuje ogroman novac od Evrope, ali je također svjesna da bi mogla potaknuti ekonomske i socijalne probleme ako odluči isključiti snabdijevanje.

Kao rezultat toga, EU - a posebno Njemačka - ubrzano se pokušavaju osloboditi ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima.

Objavljujući odluku, potpredsjednik češke vlade Jozef Sikela opisao ju je kao "poruku Kremlju".

Zapravo, postojala je jedna zemlja koja se protivila planu. Mađarska, koja održava snažne odnose s Rusijom i uvozi 80% svog plina iz zemlje, osudila je plan kao "neopravdan, beskoristan, neprovediv i štetan".