Mislite da provodite previše vremena skrolajući po pametnom telefonu? Vjerojatno ste u pravu i sigurno niste jedini - prosječni odrasli zapadnjak provodi više od dva sata na dan na društvenim medijima, a tinejdžeri u prosjeku dvostruko duže vremena provode na platformama kao što su TikTok i Instagram. Dok stručnjaci upozoravaju na funkcije društvenih mreža koje izazivaju ovisnost, sve više ljudi traži načine da ih se oslobodi, a to dokazuje i skok od 60 posto u pretraživanjima „detoksikacije od društvenih medija” na Googleu posljednjih mjeseci. Odmor od društvenih mreža doista može biti djelotvoran, a dobrobiti za mozak i opće stanje mogli bi biti iznenađujući, kažu ljekari.
Što duže suzdržavanje
Međutim, naš je mozak dizajniran tako da nastoji održati dopamin u ravnoteži, što se opisuje kao mehanizam klackanja. Beskonačno skrolanje na kraju poremeti tu ravnotežu, pa mozak kompenzira proizvodeći manje dopamina ili usporavajući njegov prijenos. S vremenom stoga može doći do deficita dopamina, pa osobi treba više vremena na internetu da se vrati „normalnom” osjećaju.
Univerzalnog recepta za detoks od društvenih mreža nema, kaže dr. Paige Coyne, epidemiologinja u Bolničkom centru Henry Ford Health u Detroitu te dodaje kako pretjerana upotreba društvenih medija ne mora svima značiti jednako. Ključno je postaviti realne ciljeve kako bismo smanjili uobičajenu potrošnju društvenih medija, jer neki ljudi možda žele prepoloviti vrijeme koje provode na društvenim mrežama, a drugi se možda žele potpuno „skinuti”.
Kako bi se preusmjerio način nagrađivanja u mozgu, stručnjaci preporučuju što duže suzdržavanje, idealno bi bilo barem četiri sedmice.
Kako se nositi s apstiniranjem
Bilo da ste odlučili prestati koristiti društvene mreže na nekoliko sedmica ili ste ograničili svakodnevnu upotrebu, vjerojatno ćete otkriti da je prvih nekoliko dana najteže, kaže dr. Sarah Woodruff, koautorica studije o detoksikaciji od društvenih medija zajedno s dr. Coyn. Simptomi „skidanja”, poput žudnje ili tjeskobe su očekivani dok se mozak prilagođava nižim razinama dopamina, ali kada ih prebrodimo omogućit ćemo mozgu da se ponovno pokrene i prekine ciklus žuđenja i konzumiranja. Na kraju će žudnja nestati i bit će lakše izdržati dan bez stalnih udara dopamina.
Prevladavanje krize može biti lakše ako se detoksicirate sa skupinom prijatelja. Primjerice, u spomenutoj studiji s djevojčicama i tinejdžericama, sudionice su svaki dan komunicirale putem WhatsApp grupe kako bi dobile podršku i razmijenile iskustva. Sve su one tokom eksperimenta imale osjećaj nepovezanosti i strah od propuštanja, no mogle su razmijeniti iskustva, pa su se osjećale manje usamljeno.
Osim što vraća u normalu način nagrađivanja našeg mozga, privremeni odmor od društvenih medija može nas učiniti svjesnijima našeg odnosa s njima. Kako kaže dr. Woodruff, možemo postati svjesniji onoga što radimo na društvenim medijima i je li nam to korisno, a možemo i osvijestiti propuštamo li interakciju licem u lice zbog društvenih medija.
Održavanje ravnoteže
Nakon detoksikacije važno je postaviti zaštitne ograde kako bismo izbjegli povratak u kompulzivno prekomjerno konzumiranje.
Stručnjaci preporučuju razdoblja detoksa od društvenih medija kroz cijelu godinu Ne možemo ih se u potpunosti riješiti, kaže dr. Woodruff, ali povremeni odmor može nam pomoći da se vratimo na početne postavke i procijenimo kako koristimo te platforme i kako se zbog njih osjećamo.
