Svijet

Evropski obavještajci imaju nove informacije: ‘Uočili smo ruske brodove blizu mjesta na kojem curi plin!’

Evropski sigurnosni dužnosnici primijetili su u ponedjeljak i utorak brodove ruske mornarice u blizini mjesta curenja plina na plinovodima Sjevernog toka, izvijestio je CNN. Kako se nagađa zadnjih dana, curenje plina vjerovatno je izazvano podvodnim eksplozijama.

Prema dvojici zapadnih obavještajaca s kojima je CNN razgovarao, još uvijek nije jasno jesu li ruski brodovi imali veze s eksplozijama, ali to je jedan od mnogih tragova koji će se istražiti tokom istrage.

Ruske podmornice također su prošle sedmice primijećene nedaleko od mjesta curenja plinovoda, rekao je jedan od obavještajaca.

Tri američka dužnosnika izjavila su kako Sjedinjene Države ni nekoliko dana nakon tri odvojena i istodobna curenja plina u dva plinovoda još nemaju temeljito objašnjenje za ono što se dogodilo.

Ruski brodovi rutinski djeluju u tom području, istaknuo je jedan danski vojni dužnosnik naglašavajući da prisutnost ratnih brodova ne znači nužno da je Rusija uzrokovala štetu.

"Viđamo ih svake sedmice. Ruske aktivnosti u Baltičkom moru pojačale su se posljednjih godina. Često testiraju našu budnost – i na moru i u zraku", rekao je.

Međutim, nove informacije bacaju dodatne sumnje na Rusiju za koju se smatra da je jedini akter u regiji koji ima sposobnost i motivaciju namjerno oštetiti plinovode.

I Danska i Švedska provode istragu, ali sam očevid na mjestu curenja tek se treba obaviti. Jedan evropski dužnosnik rekao je da je u toku procjena danske vlade te da bi do početka prave istrage moglo proći i do dvije sedmice jer pritisak u cijevima otežava pristup mjestu curenja.

Danska, koja je preuzela dominantnu ulogu u istrazi, odredila je zonu isključenja od pet nautičkih milja I zonu zabrane leta od 1 kilometra.

Teza o "sabotaži" kao uzročniku istjecanja goriva na plinovodima Sjeverni tok sve se više nameće. Hipoteza o slučajnim kvarovima koji su se dogodili u srijedu je, kako se čini, odbačena. Međutim, nepoznanica kojom se metodom navodni počinitelj poslužio, odnosno ko je počinitelj, potiče raznolike spekulacije.

Nadzirana zona

Istjecanja plina identificirana su na tri mjesta od ponedjeljka u Baltičkom moru, u vodama danskog otoka Bornholm između juga Švedske i Poljske. Ta je zona desetljećima strogo nadzirana.

Nekadašnji Sovjetski Savez običavao je razmještati svoje podmornice koje su bile posebno modificirane za izvođenje diverzija na morskom dnu, objavio je nezavisni pomorski analitičar H.I. Sutton na Twitteru, ali te su podmornice izvan aktivne službe. Od 2004. baltičke zemlje su u NATO-u no curenja su se dogodila u međunarodnim teritorijalnim vodama u kojima svako može ploviti.

"Danas, ruska mornarica posjeduje najveću flotu špijunskih podmornica u svijetu. Baza im je na Arktiku. One bi bile sposobne oštetiti plinovod u Baltiku", tvrdi H.I. Sutton no i on sam takvu je hipotezu u utorak ocijenio "malo vjerovatnom".

Složena sabotaža

Za takvu je operaciju potrebno intervenirati na dubini od 70 metara. "To je teško. Oštetiti dva plinovoda u podmorju obiman je posao, dakle moguće je da iza toga stoji država", kaže Lion Hirth, profesor na Hertie School u Berlinu i prešutno odbacuje hipotezu da je riječ o terorističkom činu.

No kompetentna vojska zna kako to učiniti. Zona je "savršeno zgodna za džepne podmornice", tumači visoki francuski vojni stručnjak. Objašnjava da su to mogli izvesti borbeni ronioci uvježbani za polaganje eksploziva, ili su se koristili podmorničkim dronom.

"Dron kreće s podmornice koja se može nalaziti više nautičkih milja udaljena od mete. Odlaže svoju dron-minu koja se brzinom od desetak čvorova kreće do dna. Meta je nepokretna i zato to nije komplicirano".

S druge strane hipoteza o torpedu koji je koristan za mete u kretanju, nije vjerovatna, smatra stručnjak.

Eksplozija je bila "snage nekoliko stotina kilograma TNT". Norveški seizmografski institut NORSAR, specijaliziran za potrese i nuklearne eksplozije, procijenio je da je snaga druge detonacije iznosila 700 kg.

Niko nije preuzeo odgovornost

Vlade sumnjiče Moskvu, a Moskva poručuje da su "sve hipoteze moguće" te podsjeća da je plin koji curi iz plinovoda u vlasništvu Rusije.

"Baltičko more je zatvoreno i dosta plitko i svaki pokreti ili gotov svaki pokret uočavaju i prate države koje na njega izlaze i njihovi brodovi", kaže Julian Pawlak sa Univerziteta Helmut Schmidt iz Hamburga.

"Podmornice su sposobne ondje krišom rasporediti borbene ronioce" i druga daljinski navođena podmornička vozila.

Ništa nije nemoguće za vojsku dobro obučenu za tajne operacije.

"To se naziva specijalna pomorska operacija. Nije jednostavno, ali se izvodi", kaže francuski vojni stručnjak te ističe da to treba "biti dobro koordinirano i dobro pripremljeno".

Trebat će vremena da se otkrije istina i neki stručnjaci napominju da istjecanje plina ide na ruku mnogim akterima.

Pa ko je onda saboter?

"Treba tek otkriti ko stoji iza operacije", navodi drugi vojni izvor pa napominje "ima zemalja kojima je u interesu da taj "plinovod" više nikada ne profunkcionira.

Osim toga, protivnici plinovoda Sjeverni tok 2 umnožavali su se zadnjih godina, a predvodile su Sjedinjene Države. Tako je 7. februara, ni tri sedmice do ruske invazije na Ukrajinu, američki predsjednik Joe Biden spominjao mogućnosti da se "okonča" taj plinovod.

A na pitanje kojom se metodom SAD može poslužiti da okonča infrastrukturu koja je pod nadzorom njemačkog saveznika Biden je odgovorio: "Obećavam vam, mi ćemo biti sposobni to učiniti". Ta videosnimka počela se jako dijeliti na društvenim mrežama prije 24 sata.

U utorak su pak Poljska, Norveška i Danska svečano pustile u rad strateški važan plinovod koji omogućuje Poljacima i Evropljanima da budu nezavisniji od isporuka ruskog plina.

"Završava razdoblje ruske plinske dominacije", izjavio je na inauguraciji poljski premijer Mateusz Morawiecki.

Za sada su dvije stvari izvjesne: prva je da je curenje povezano s ratom u Ukrajini.

"Osim glavne zadaće kolektivne odbrane mornaričko zapovjedništvo NATO-a i saveznički brodovi razmatraju i pripremaju se za hibridne aktivnosti, uključivo za sabotažu kritičnih infrastruktura", kaže Julian Pawlak.

Osim toga, taj incident je stvorio dodatnu nestabilnost za evropsku ekonomiju. "To je silan podsjetnik koliko je ranjiva naša energetska infrastruktura"; kaže Lion Hirth koji je skloniji vjerovati da iza sabotaže stoje Rusi.

"Ako je to istina, onda je dosta zabrinjavajuće. U najmanju ruku time Rusija (...) šalje najjasniji mogući signal da u skoroj budućnosti neće isporučivati plin".

Bez obzira ko je počinitelj, oni koji su napali Sjeverni tok daju na znanje da bi mogli napasti i druge energetske infrastrukture koje opskrbljuju Evropu gladnu plina i nafte.