slika nosača aviona u moru ogromni brod plovi morem na njemu pista za slijetanje aviona iza kao neka eksplozija u vodi ohromna količina vode izlazi sunce se probija kroz oblake
Svijet

Evropskim morima trenutno plovi najviše NATO brodova: Ovih pet moćnih nosača aviona prava su demonstracija sile

Evropskim morima ovih dana plovi najveća koncentracija NATO-ovih pomorskih snaga, čak pet udarnih grupa nosača aviona iz četiri zemlje članice patroliraju Jadranom, Mediteranom, Sjevernim morem i Engleskim kanalom, u sklopu operacija odvraćanja koje, prema savezu, demonstriraju njegovu sposobnost projekcije vojne moći i pružanja brze pomoći saveznicima.

Najveći i najmoderniji nosač aviona na svijetu, američki USS Gerald R. Ford, trenutno je usidren u Stokes Bayu u Portsmouthu. Nakon što je proteklih sedmica učestvovao u vježbama sa savezničkim brodovima iz Njemačke, Kanade i Španije.

Dio šireg raspoređivanja nosača aviona u sklopu operacije Op Achillean

Britanski nosač HMS Queen Elizabeth isplovio je iz Portsmoutha 10. ovog mjeseca za Sjeverno more, gdje će provoditi vježbe s novim F-35B avionima. No riječ je o dijelu šireg raspoređivanja snaga u sklopu operacije Op Achillean, radi osiguravanja sigurnosti u Evropi u svjetlu rata u Ukrajini.

Nosač USS George H.W. Bush, koji je ovaj mjesec pristao u Split, još je na Jadranu, odakle svojim avionima može pokrivati cijelo područje istočne Evrope. Proteklih je sedmica odašiljao zračne ophodnje odvraćanja iznad Poljske i Rumunije.

Francuski nosač Charles de Gaulle iz svoje je matične luke u Toulonu isplovio 15. ovog mjeseca. Trenutno je u jugoistočnom dijelu Sredozemnog mora. Odakle u sklopu misije Antares također provodi operacije odvraćanja na istočnim granicama NATO-a te pruža zračnu podršku u protuterorističkim operacijama na Bliskom istoku.

Italijanski ITS Cavour isplovio je iz svoje matične luke Taranto početkom prošlog mjeseca i proteklih je sedmica učestvovao u međunarodnoj vježbi Mare Aperto 22-2 s pomorskim snagama Francuske, Njemačke, Španije i Sjedinjenih Država, u sklopu koje su simulirali desantne operacije, uklanjanje mina, protupodmorničko ratovanje, protuzračnu odbranu i borbu protiv površinskih brodova.

Najmoćniji brodovi mornarice

Nosači aviona najveći su i najmoćniji brodovi u svakoj mornarici koja ih ima u svojem inventaru. Samo osam svjetskih država posjeduje nosače aviona koji su opremljeni barem jednom eskadrilom mlažnjaka – Španija, Rusija i Francuska imaju svaka po jedan, Ujedinjena Kraljevina, Italija, Indija i Kina po dva, a Sjedinjene Države imaju 11. Samo SAD i Francuska imaju nosače na nuklearni pogon. A prvi kineski tek je u fazi razvoja.

Bili oni nuklearni ili konvencionalni, nosači su oružje koje državama koje ih imaju omogućuje da projiciraju svoju moć gotovo bilo gdje na svijetu. Riječ je o plovećim vojnim zračnim bazama koje se prema međunarodnim zakonima mogu približiti na 12 nautičkih milja (22,2 kilometra) od obale bilo koje države – do same granice teritorijalnih voda.

Raketne krstarice, razarači i podmornice mogu lansirati krstareće projektile i njima gađati kopnene mete. Ili druge brodove protubrodskim projektilima. No, eskadrile mlaznih aviona na nosačima omogućavaju izvedbu brojnih ključnih vojnih operacija. Ne samo zaštitu flote, napad na druge brodove ili kopnene mete, nego i postizanje zračne nadmoći ili blisku podršku kopnenim snagama.

Nosači aviona šalju i političku poruku. Služe kao vidljiva prisutnost pojedine države na odabranim kriznim žarištima i služe ponajprije za odvraćanje i odašiljanje poruka upozorenja. Prisutnost suparničkog nosača aviona dovoljna je da natjera vlade i mornarice da pažljivije razmatraju svoje planove koji bi se mogli kositi s ciljevima vlasnika nosača.

Vrlo snažna poruka upozorenja Rusiji

Stoga je prisutnost čak pet nosača NATO-ovih država u Evropskim morima trenutno vrlo snažna poruka upozorenja Rusiji. I signal zajedništva država u savezu. Njihov je cilj, zajedno s kopnenim snagama NATO-a u Poljskoj i Rumuniji, odvratiti Rusiju od razmatranja upada u zračni prostor država članica NATO-a. Kao i upozoriti na mogućnost brzog i odlučnog odgovora u slučaju eskalacije sukoba.

Svaki nosač aviona nosi tri zapovjednika. Osim kapetana broda, koji je zadužen za upravljanje njime, zaštitu i svakodnevne operacije, na nosaču je redovno i komandant zračnih snaga, odgovoran za upravljanje i održavanje glavnim oružjem svakog nosača, te komandant udarne skupine, oficir  admiralskog čina koji je zadužen za upravljanje cijelom flotilom brodova u pratnji nosača. Obično je riječ o kombinaciji protuzračnih i protupodmorničkih razarača i fregata, opskrbnim brodovima i nekolicini napadačkih podmornica.

Američke perjanice u Evropi

Američki Gerald R. Ford prvi je iz istoimene klase novih američkih nosača, a misija u kojoj upravo učestvuje prva je operativna misija u sklopu koje isprobava i procjenjuje svoje kapacitete. Riječ je o klasi koja će brojiti 10 brodova i činit će okosnicu američkih pomorskih snaga barem do početka sljedećeg stoljeća.

Nosač Gerald R. Ford ima istisninu od oko 100.000 tona. Dugačak je 337 metara i pogone ga dva Bechtel A1B nuklearna reaktora na visoko obogaćeni uran. Pri dizajnu broda pazilo se da reaktori proizvode znatno više energije nego što je potrebno za pokretanje broda i napajanje njegovih Sistema. Kako bi ostalo dovoljno napajanja za moguće buduće oružane sisteme, radare, računare i opremu koji bi se mogli razviti tokom planiranih pola stoljeća životnog vijeka broda. Posada broji 4.297 ljudi, od kojih 508 oficira i 3.798 mornara. Od toga je oko 2.600 ljudi posada samog broda, a ostali su pripadnici zračnog krila – piloti, mehaničari, avionni tehničari, kontrolori leta i drugo osoblje povezano uz zračne operacije nosača.

Iako je pun novih tehnoloških rješenja, poput elektromagnetskog katapulta i sistema za zaustavljanje aviona pri slijetanju, uz novu i neisprobanu tehnologiju dolaze i neočekivani problemi i teškoće. Tako je Gerald R. Ford dosad imao problema s liftovima za oružje, sistemom za lansiranje, pa čak i toaletima. Kanalizacijski sistem na brodu prelako bi se začepio, a otčepljivanje bi zahtijevalo ispiranje kiselinom. To košta oko 400.000 dolara

Bush je dom za više od 6.000 ljudi

Gerald R. Ford trenutno nosi 8. krilo mornaričke avijacije, koja se sastoji od tri eskadrile F/A-18E Super Hornet višenamjenskih lovaca, jedne eskadrile F/A-18F Super Hornet lovaca u dvosjednoj verziji, eskadrile EA-18G Growler aviona za elektroničko ratovanje, eskadrile E-2D Hawkeye aviona za nadzor i rano uzbunjivanje, eskadrile transportnih aviona C-2A Greyhound te dvije eskadrile MH-60S/R Seahawk helikoptera – od kojih je nekolicina obično raspoređena na druge brodove u pratnji nosača. Ukupno je na nosaču oko 48 borbenih aviona, 10 aviona za elektroničko ratovanje i nadgledanje, dva transportna aviona i 16+ helikoptera.

nosače aviona NATO rasporedio po evropskim morima nosač u moru prelijep zalazak sunca kroz oblake narandžasto nebo malo uzbirkano more
USS Gerald R. Ford

U sklopu 12. udarne skupine Geralda R. Forda plove i raketna krstarica klase Ticonderoga USS Normandy, koja je trenutno u Normandiji, eskadron razarača klase Arleigh Burke te fregata Obalne straže SAD-a USCGS Hamilton, koja je u Baltičkom moru.

USS George H. W. Bush nosač je klase Nimitz, čiji je prvi brod zaplovio davne 1975. Ima istisninu od oko 100.000 tona. Dugačak je 332 metara, a pogone ga dva Westinghouse A4W nuklearna reaktora na visoko obogaćeni uran. Za razliku od Forda, koji je automatiziran pa mu treba manje posade, Bush je dom za više od 6.000 ljudi. 3.532 člana posade broda i 2.480 vojnika i oficira zračnog krila.

Bushovo 7. zračno krilo operativno je identično Fordovom. Također se sastoji od devet eskadrila u kojima su glavni borbeni avioni jednosjedne i dvosjedne verzije F/A-18 E i F. U pratnji plove krstarica Ticonderoga klase USS Leyte Gulf i četiri razarača klase Arleigh Burke. Obje američke udarne skupine imaju nepoznat broj napadačkih podmornica klase Los Angeles, Seawolf i Virginia. Obično uz skupinu plovi jedna ili dvije podmornice, no njihov broj i tip drži se u tajnosti.

De Gaulle, udarna snaga Francuza

Jedini preostali nuklearni nosač među pet koji sada čuvaju Evropu je francuski Charles de Gaulle. Pokraj američkih nosača izgleda kao patuljak. Ima istisninu od samo 42.500 tona, dugačak je 261 metar, a pogone ga dva Areva K15 nuklearna reaktora na nisko obogaćeni uran. Porinut je 1994., a na prvu je misiju zaplovio 2001. godine. Na de Gaulleu je 1.950 ljudi, od kojih 1.350 čini posadu broda, a 600 zračno osoblje.

De Gaulle je i jedini nosač osim američkih koji ima katapult za lansiranje aviona i kablove za zaustavljanje. Stoga može lansirati manje-više klasične borbene mlažnjake. Za razliku od svih ostalih NATO-ovih nosača u Evropi, De Gaulleovo krilo aviona nema američke lovce nego francuske – Dassault Rafale M, mornaričku verziju aviona koje je nedavno naručilo Hrvatsko ratno vazduhoplovstvo.

Nosač aviona Charles de Gaulle

De Gaulleovo zračno krilo sastoji se od tri eskadrile po 15 Rafale aviona te jedne eskadrile od tri E-2C Hawkeye aviona za nadgledanje i rano uzbunjivanje, no obično su na nosaču dvije eskadrile Rafalea dok je treća na obuci i odmoru, a isto tako nosi i samo 2 Hawkeyea. Ukupni inventar aviona nadopunjuju dva do četiri Eurocopter AS365 Dauphin ili NH90 NFH Caiman helikoptera. U praksi, de Gaulle može nositi i koristiti oko 35 aviona.

U pratnji francuskog nosača nalazi se najmanje jedan francusko-italijanski protuzračni razarač klase Horizon. I francusko-talijanska višenamjenska fregata klase Aquitaine, uz druge francuske i savezničke brodove u sklopu udarne skupine, uključujući francuske napadačke podmornice klasa Rubis i Barracuda.

Britanska ‘kraljica‘

Nosač HMS Queen Elizabeth prvi je od dva broda istoimene klase i komandni je brod Kraljevske ratne mornarice. Riječ je o nosaču s takozvanom skakaonicom na pramcu, koji nema ni katapulte ni kablove za zaustavljanje te može prihvaćati samo avione s kratkim uzletom i vertikalnim slijetanjem (STOVL).

Elizabeta je veća od De Gaullea, dugačka je 284 metra uz istisninu od 65.000 tona – nešto više od polovice istisnine američkih nosača. No, pogon joj daju dvije Rolls-Royceove MT30 plinske turbine i četiri finska Wärtsilä 16V38 pomorska dizelska motora. Posada broji 679 ljudi i do 1.000 pripadnika zračnog osoblja.

Kako je britansko ratno vazduhoplovstvo penzionisalo svoje Harrier mlažnjake koji su mogli slijetati vertikalno, Elizabetini napadački avioni danas su američki Lockheed Martin F-35B, posebna verzija s turbinom za vertikalno uzlijetanje i slijetanje, zbog koje je u odnosu na ostale varijante žrtvovan dolet, ali se zato F-35B može koristiti na nosačima bez katapulta pa tako i na pojedinim desantnim brodovima i nosačima helikoptera, piše Jutarnji.

HMS Queen Elizabeth

Elizabeta može nositi do tri eskadrile po 12 F-35B nevidljivih lovaca te do 14 helikoptera, uglavnom varijanti AgustaWestland AW101 – devet protupodmorničkih Merlin HM2 i pet Merlin Crowsnest za nadgledanje i rano uzbunjivanje. Postoji mogućnost opremanja za podršku desantnim operacijama, u sklopu kojih može nositi napadačke helikoptere Kraljevskih mornaričkih komandosa Merlin HC4 ili Wildcat AH1, helikoptere Apache kopnene vojske ili transportne helikoptere Chinook Kraljevskog ratnog vazduhoplovstva.

Prema britanskoj mornaričkoj doktrini, u pratnji Queen Elisabeth moraju biti dva bojna broda – protuzračni razarač klase Type 45 i protupodmornička fregata klase Type 23. Te najmanje jedna podmornica i opskrbni brod s gorivom za udarnu skupinu.

I Italijani imaju svoj adut

Italijanski ITS Cavour komandni je brod talijanske flote od 2009. godine. Poput Queen Elizabeth, opremljen je skakaonicom za STOVL avione. Riječ je o najmanjem od Evropskih nosača – dugačak je samo 244 metra, uz istisninu od 27.100 tona. Pokreće ga čak deset brodskih motora. Od čega je četiri General Electric/Avio LM2500+ plinske turbine i šest dizel generatora Wärtsilä CW 12V200.

Posadu broda mogu činiti do 1.292 osobe, od kojih je pet pripadnika admiralskog osoblja, 486 oficira i mornara, 211 pripadnika zračnog osoblja, 140 oficira i vojnika za komunikaciju i nadzor te do 450 marinaca. Za razliku od ostalih nosača na listi, Cavour može porinuti i do četiri amfibijska desantna čamca. Oni osim marinaca, mogu prevoziti oklopna vozila od nosača do obale.

Italijanski nosač aviona Cavour

Cavourovo zračno krilo sastoji se od 10 AV-8 Harrier Plus aviona. Zamišljeno je da u budućnosti nosi do 10 F-35B aviona. Italija je naručila 15, a dosad su isporučena najmanje dva. Osim višenamjenskih lovačkih aviona, Cavour nosi i 12 helikoptera za protupodmorničko i protubrodsko ratovanje – AgustaWestland EH-101 AEW/ASW, Sikorsky SH-3D te Evropski NFH-90.

Iako nije poznato koji su brodovi u njegovoj pratnji, zadnji je put snimljen u pratnji protuzračnog razarača ITS Caio Duilio (klase Orizzonte, talijanska verzija Horizon klase) i višenamjenske fregate ITS Luigi Rizzo (klase Bergamini, talijanske verzije Aquitainea). Sakle, identična osnovna pratnja kao i u slučaju Charlesa de Gaullea.

Cvih pet udarnih skupina nosača aviona na različitim misijama

Iako je svih pet udarnih skupina nosača u Evropi na različitim misijama, NATO na njihovu prisutnost gleda kroz prizmu prilike za daljnje uvježbavanje suradnje i koordiniranja akcija. George H.W. Bush je pod izravnom komandom NATO-a, a ostali nosači pod komandom svojih matičnih država.

U nadolazećim sedmicama očekuje se da će njihove udarne skupine učestvovati u zajedničkim aktivnostima. Poput vježbi protupodmorničkog ratovanja, zračnih sukoba, opskrbe na moru te prebacivanja aviona s jednog na drugi nosač. Britanski F-35B i talijanski AV-8B Plus avioni mogu sletjeti i uzletjeti sa svih pet nosača. A američki F/A-18E/F i francuski Rafale Marine avioni mogu sletjeti i uzletjeti s tri nosača opremljena katapultima. To su u prošlosti i učinili puno puta.

“Ovi nosači provode odvraćanje i pomažu da se naše pomorske linije komunikacije održe otvorenima” rekla je glasnogovornica NATO-a Oana Lungescu.

“Naša snaga šalje jasnu poruku da će NATO braniti svaki pedalj teritorija svojih saveznika.”



Povezani postovi:

Pretplati se
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare