Velika previranja na finansijskim tržištima koja su proteklih dana dovela da značajnog pada funte i rasta cijene zaduživanja primorali su Banku Engleske na donošenje hitnih mjera koje uključuju kupovinu dugoročnih državnih obveznica, "u obimu koji je potreban", te odgodu početka prodaje državnih obveznica u okviru programa kvantitativnog popuštanja.
Intervencija je uslijedila nekoliko sati nakon što je Međunarodni monetarni fond oštro osudio plan ministra finansija Kwasia Kwartenga za rezanje poreza, prije svega imućnijima, rekavši da Ujedinjeno Kraljevstvo hitno mora preispitati svoje planove ako bi izbjeglo poticanje nejednakosti. Centralna banka, očito je, nije imala izbora nego se odmah uključiti u smirivanje tržišta, nastojeći zaustaviti rasprodaju državnih obveznica i smanjiti sve rizike pogoršanja kreditnih uvjeta za kućanstva i poduzeća.
Taj korak centralne banke, smatra Paul Dales, glavni ekonomist u Capital Economicsu, bio je nužan da bi spriječila pravu finansijsku krizu. Smatra da je "mini-budžet" rezultirao porastom 30-godišnjih prinosa s 3,6 posto na 5,1 posto, što je ugrozilo finansijsku stabilnost, prisiljavajući mirovinske fondove da prodaju imovinu na padajućem tržištu kako bi zadovoljiti zahtjeve za gotovinskim kolateralom.
Kako se pokazalo, intervencija centralne banke dala je rezultate, barem kada su u pitanju obveznice. Od objave saopćenja prinosi na 30-godišnje vrijednosne papire pali su s 5,10 posto na 4,3 posto, što je otprilike polovica porasta posljednjih dana. Prinosi na 10-godišnje obveznice također su pali sa 4,55 na 4,15 posto, a dvogodišnji prinosi sa 4,7 na 4,35 posto. Vrijednost funte, međutim, nastavila je padati, ispod 1,06 prema dolaru, krećući se prema rekordno niskoj razini od 1,03 zabilježenoj u ponedjeljak.
Ipak, činjenica da je uopće došlo do intervecnije Banke Engleske, smatra Dales, pokazuje da su britanska finansjska tržišta u opasnoj poziciji te da ne bi bilo veliko iznenađenje ako se uskoro pojave drugi problemi. U svakom slučaju, negativni rizici za gospodarski rast sve su veći, a Vladino ciljano povećanje BDP-a od 2,5 posto još je teže dostižno.
Neki ulagači se klade da bi središnja banka mogla biti prisiljena hitno povećati kamatne stope kako bi ojačala povjerenje u privredu. Iduće povećanje kamatnih stopa u studenom, vjeruju, moglo bi iznositi 1,6 posotnih poena, a do sredine iduće godine referentna kamatna stopa mogla bi premašiti oko šest posto.
Rizik da će kamatne stope porasti na šest posto do sljedećeg ljeta doveo je zajmodavce u poziciju da im je "jako teško znati gdje odrediti cijenu hipotekarnih proizvoda". Banke i stambena društva, uključujući HSBC i Santander, povukle su stotine hipotekarnih ugovora.
Sa smanjeme iznosa kredita, rastom kamatnih stopa i padom kupovne moće, vrlo je izgledno, urušit će se i tržište nekretnina. Analitičari Credit Suisse upozoravaju da bi cijene kuća mogle pasti između 10 i 15 posto. Na sličan pad upozorava i Andrew Wishart, viši ekonomist za nekretnine u Capital Economicsu, navodeći kako pad kupovne moći neizbježno vodi padu cijena nekretnina.
