Svako od nas je barem jednom nešto pretraživao u anonimnom načinu rada. Šta je to, neka ostane između vas i Googlea – donekle. Naime, iako anoniman način rada može pružiti iluziju privatnosti na internetu, stvarnost bi mogla biti potpuno drugačija jer postoje načini na koje bi neko ipak mogao saznati šta ste radili.
Šta kažu sitna slova
Ako ste ikad čitali sitna slova prilikom otvaranja privatne kartice, mogli ste primijetiti da vas preglednici poput Google Chromea, Firefoxa i Safarija obavještavaju kako pružatelji internetskih usluga, operateri web stranica i skupljači podataka mogu još vidjeti čime se bavite na internetu.
Unatoč jasnoj obavijesti, većina ljudi vjeruje da je podatak o njihovoj lokaciji nedostupan kad su u privatnom načinu rada. Tačnije, njih 40 posto, prema istraživanju provedenom 2018., dok oko 22 posto vjeruje da internetske firme ne mogu pratiti što pretražuju u anonimnom načinu rada.
Šta se dogodi kad uključite anonimnu opciju
Sve što se zapravo dogodi kad uključite opciju anonimnog pretraživanja je brisanje vaše historije pregledavanja i kolačića odmah nakon zatvaranja prozora. To je nešto što biste lako mogli učiniti sami nakon pretraživanja.
Dakle, čak i ako ste u privatnom prozoru, i dalje vas se može pratiti putem vaše IP adrese, kao i takozvanih "otisaka web preglednika", koji su dijelovi informacija koje daje vaš računar kako bi se web stranice pravilno prikazivale.
Čuvanje podataka
Prema pravilima GDPR-a, pružatelji internetskih usluga mogu čuvati podatke onoliko dugo koliko je "strogo potrebno" prije nego što budu odbačeni. Također moraju opravdati zašto čuvaju podatke, što omoguava vladi i policiji da ih dobiju ako to zatraže.
Savjet za kraj? Ako želite ostati potpuno neprimijećeni, možete raditi preko Tora, besplatnog preglednika koji preusmjerava vaš zahtjev kroz najmanje tri nasumična poslužitelja. Ipak, imajte na umu da ni to nije potpuno privatno.
