“Kako se pripremiti za nestanak struje?” stoji u objavi na Facebooku Estonskog odbora za spašavanje, državne agencije za civilnu odbranu. Slika prikazuje mladu ženu koja drži banku za napajanje iznad stola natrpanog bocama vode, svjetiljkom i drugim potrepštinama za hitne slučajeve.
Estonija, zajedno s susjednim baltičkim državama Latvijom i Litvanijom, odbrojava dane da se konačno riješi jednog od posljednjih tragova 50 godina sovjetske okupacije: električne mreže pod kontrolom Rusije.
Priprema stanovništva za ono što većina vidi kao malo vjerovatan scenarij nestanka struje posljednja je faza u višegodišnjem projektu. "Sve bi trebalo teći glatko", stoji u objavi na tabli za spašavanje, "ali mogu se pojaviti neočekivane situacije… bilo da je to zbog postupaka našeg neprijateljskog susjeda na istoku, neočekivanih vremenskih uslova ili tehničkih kvarova."
"Ti rizici su zapravo prilično niski sada", rekao je Vootele Päi, savjetnik estonskog Ministarstva unutarnjih poslova za CNN, dodajući da oni ipak rade odredbe za sve mogućnosti.
Baltik se pripremao za ovaj trenutak gotovo čitava dva desetljeća otkako su se pridružili EU-u i NATO-u 2004. Obnovili su postojeću infrastrukturu i izgradili nove dalekovode uključujući nekoliko podmorskih kabela za Finsku i Švedsku i ključnu kopnenu vezu s kopnenom evropskom mrežom, liniju LitPol koja povezuje Litvaniju i Poljsku.
To je značilo da su samo nekoliko mjeseci nakon što je Rusija pokrenula svoju potpunu invaziju na Ukrajinu 2022. godine, sve tri zemlje mogle prestati kupovati struju od Moskve.
Ali Rusija je i dalje imala potpunu kontrolu nad funkcioniranjem mreže, balansirajući ponudu i potražnju i održavajući frekvenciju, rekla je Susanne Nies, voditeljica projekta u njemačkom institutu za istraživanje energetike Helmholtz-Zentrum. I, još jedan ostatak iz sovjetskih vremena, još uvijek je pružao te usluge besplatno.
“Veliki je rizik bio da se Baltik u kontekstu ukrajinskog rata nađe u situaciji u kojoj Rusija iz sekunde u sekundu samo govori ‘Prestani. Više vam ne pomažemo', rekao je Nies za CNN.
Baltičke zemlje su prije šest mjeseci službeno obavijestile Rusiju o svojoj namjeri da se "desinkroniziraju" i tako 7. februara prestaje važiti takozvani BRELL (Bjelorusija, Rusija, Estonija, Latvija, Litva) sporazum koji regulira zajedničku mrežu.
- februara Estonija, Latvija i Litva će se istovremeno isključiti iz te mreže, a tada će morati nakratko funkcionirati kao "otok", preživljavajući samo od električne energije koju proizvedu. 9. februara planiraju sinkronizirati svoju novu neovisnu mrežu sa sinkronim područjem kontinentalne Evrope, koje pokriva veći dio Evropske unije.
To je vrlo simboličan trenutak. Ispred Muzeja energije i tehnologije u središtu glavnog grada Litve, Vilniusa, sat za odbrojavanje otkucava zadnjih 100 dana do "energetske neovisnosti". "Ovo je konačni prekid od okupacije iz sovjetske ere", rekao je Jason Moyer, vanjskopolitički analitičar Wilson centra, think tanka u Washingtonu. "Psihološki, ovo je veliki korak naprijed."
Projekt je uključivao značajna ulaganja, najvećim dijelom iz Evropske unije, koja je osigurala bespovratna sredstva u vrijednosti od preko 1,2 milijarde USD. Ali za Baltik je cijena dopuštanja Moskvi da zadrži tu polugu nad njihovom elektromrežom bila previsoka. “Prilično dobro razumijemo da jeftina ruska energija uvijek ima cijenu koju nijedna demokratska europska zemlja ne bi smjela priuštiti”, rekao je Päi.
I kako ne bi bilo sumnje u njihovu odlučnost, prošle je godine litavski mrežni operater Litgrid počeo rezati stare sovjetske kabele koji su činili veze s Bjelorusijom kako bi se linije mogle prenamijeniti.
Tvrtka je za CNN rekla da je čak poslala dijelove jednog rastavljenog dalekovoda u Ukrajinu kako bi pomogla obnoviti oštećenu energetsku infrastrukturu, potez koji je bio i praktičan (ukrajinska mreža također je izgrađena u sovjetsko doba, pa koristi veći dio iste opreme), i simboličan za geopolitički rizik koji podupire cijeli ovaj projekt.
"Ne postoji scenarij u kojem ostajemo povezani s ruskom električnom mrežom", rekao je izvršni direktor Litgrid-a Rokas Masiulis za CNN u komentarima poslanim e-poštom.
Pitanje koje sada muči baltičke čelnike, kao neke od najglasnijih protivnika rata u Ukrajini i neke od najvelikodušnijih donatora (kao postotak BDP-a) ukrajinskoj vojsci, jest hoće li Rusija pokušati iskoristiti trenutak prekida veze, bilo putem fizičke sabotaže ili neke druge hibridne taktike poput kibernetičkih napada ili dezinformacija.
Ukrajina se zapravo isključila iz ruske mreže radi testa samo nekoliko sati prije nego što je Rusija pokrenula svoju potpunu invaziju 24. veljače 2022. Nikada se nije ponovno spojila.
Rusija je pokazala da je više nego voljna pretvoriti opskrbu električnom energijom u oružje, ne samo kroz opetovane napade na ukrajinsku energetsku mrežu, već i kroz svoju gotovo trogodišnju okupaciju nuklearne elektrane Zaporizhzia, koja je prije rata davala oko petinu električne energije Ukrajine.
