Bjeloruske snage sigurnosti počele su privoditi ljude i vodenima topovima rastjerivati hiljade ljudi koje su se okupile na protestu protiv iznenadne inauguracije dugogodišnjeg predsjednika Aleksandra Lukašenka.
Lukašenko je ignorirao pozive za okončanjem 26-godišnje vladavine i prisegnuo za šesti mandat nakon izbora koje opozicija i nekoliko stranih vlada smatraju namještenima.
Inauguracija je obično veliki državni događaj, ali umjesto toga održana je bez najave nakon što je Lukašenko proglasio premoćnu pobjedu na izborima 9. augusta.
U zemlji traju protesti više od šest sedmice te opozicija i demonstranti traže njegovu ostavku i odbacuju inauguraciju nelegitimnom.
"Njegova tajna inauguracija je pokušaj preuzimanja vlasti", rekla je Svetlana Tihanovska, opoziciona čelnica i glavna Lukašenkova protivnica koja je prebjegla u Litvu nakon izbora. SAD i EU razmatraju sankcije protiv bjeloruskih dužnosnika umiješanih u izbore.
Novinska agencija Belta objavila je da je Lukašenko položio desnu ruku na kopiju ustava i prisegnuo na ceremoniji kojoj je prisustvovalo nekoliko stotina ljudi.
Lukašenko je rekao da je zemlji potrebna sigurnost i konsenzus "na rubu globalne krize", referirajući se na pandemiju koronavirusa.
"Ne mogu, nemam pravo napustiti Bjeloruse", rekao je 66-godišnji lider.
Hiljade demonstranata promarširale su ulicama, a automobili u prolazu trubili su u znak solidarnosti.
"Ako si osvojio 80 posto, zašto nas se bojiš?" pisalo je na jednom transparentu.
Nekoliko ljudi povrijeđeno je nakon što je policija upotrijebila vodene topove, objavila je ruska novinska agencija Interfax. Privedeno je više od 10 ljudi, piše novinska agencija RIA.
"Njegova je nelegitimnost činjenica sa svim posljedicama koje za sobom povlači"
Njemačka je ponovila da ne priznaje Lukašenka za predsjednika i pozvala da se što prije postigne dogovor u EU o sankcijama.
"Kakva farsa. Zaboravite izbore. Njegova je nelegitimnost činjenica sa svim posljedicama koje za sobom povlači", tvitao je litavski ministar vanjskih poslova Linas Linkevičius.
Lukašenko je na polaganju prisege za novi petogodišnji mandat rekao da će "vjerno služiti narodu Republike Bjelorusije, poštovati i štititi prava i slobode čovjeka i građana te braniti ustav".
Dosad je uspio izdržati proteste uz podršku svog saveznika, ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Bjelorusija je, s tek 9,5 miliona stanovnika, Rusiji važan saveznik protiv NATO-a i kanal za ruski izvoz nafte i plina.
Putin je prošle sedmice na samitu odobrio Lukašenku zajam od 1,5 milijardi dolara, a dvije zemlje su održale zajedničke odbrambene vježbe "Slavensko bratstvo".
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je Lukašenkova prisega "potpuno suverena odluka bjeloruskog vodstva". Upitan je li Putin pozvan na inauguraciju, Peskov je rekao da se čini da nije bila predviđena prisutnost stranih lidera.
