Nauka

Hitno prekinuto istraživanje: Visoke doze lijeka protiv korone razaraju organizam

Ljekari se nadaju da bi lijek protiv malarije mogao pomoći u borbi protiv koronavirusa. No prejaka doza tog lijeka izaziva teške srčane probleme, pokazuju iskustva. U Brazilu je tako umrlo jedanaest pacijenata i testiranje je obustavljeno.

Dok traje rad na vakcini, naučnici širom svijeta nadaju se da bi neki postojeći lijekovi mogli djelovati protiv simptoma koje izaziva novi koronavirus. Posljednjih sedmica se velike nade polažu u hlorokin koji se decenijama koristi u suzbijanu malarije.

U laboratorijskim studijama u Francuskoj i Kini – doduše, na malom broju ispitanika – utvrđeno je da hlorokin može spriječiti umnožavanje koronavirusa i smanjiti njegovu koncentraciju u slučaju teških simptoma. Iako su postojale sumnje, a moguće nuspojave nisu dovoljno ispitane, na mnogim mjestima na svijetu su otpočele kliničke studije s ovim lijekom.

U Brazilu je 11 pacijenata umrlo zbog jakih aritmija i oštećenja srčanog mišića koji su vjerovatno izazvani većim dozama hlorokina u kombinaciji s antibiotikom.

Studiju koju je finansirala država vodio je Marcus Laserda sa Tropskog instituta u Manau. Ukupno 81 pacijent podijeljen je u dvije grupe. Prva grupa je tokom pet dana dvaput dnevno dobijala po 450 miligrama hlorokina, druga grupa tokom deset dana dvaput po 600 miligrama. Ta doza je iznad preporuka kineskih naučnika i Američkog centra za kontrolu i prevenciju bolesti.

Već nakon dva do tri dana su brazilski ljekari primijetili teške poremećaje srčanog ritma kod pacijenata kojima je davana veća doza. Šestog dana studije je umrlo 11 ljudi i testovi su prekinuti.

Još prošle sedmice su internisti u jednom kanadskom stručnom časopisu upozorili na opasnost aritmije, pogotovu ako se hlorokin daje sa antibiotikom. Prema tom tekstu, kombinacija lijekova može da izazove i hipoglikemiju (veliki pad šećera u krvi), kao i uznemirenost, zbunjenost i halucinacije. Kod jačih doza, tvrdili su internisti, može doći do epileptičnih napada, kome i prestanka rada srca.

Dio problema sa hlorokinom moglo bi biti to što je većina ljudi koji zbog korone razviju teške simptome znatno starija i bolesnija od pacijenata sa malarijom. Očito u toj rizičnoj grupi ovaj lijek za malariju često ima teške posljedice po srce.

Tokom studije u Manauu nije bilo paralelne placebo-grupe kako bi se uporedili tok bolesti i smrtnost. Zato je teško zaključiti kod koliko ljudi je hlorokin pretežno doprinio smrti. Posebno jer i antibiotik acitromicin, koji je bio dio terapije, također izaziva aritmiju. Pacijentima je davan i lijek protiv gripe tamiflu koji isto može da poremeti rad srca.