Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Evropska unija najodgovornije su za pandemiju koronavirusa u kojoj je preminuo ogroman broj ljudi. Ni jedni ni drugi nisu reagirali na vrijeme, odnosno reagirali su vrlo kasno, rekao je prof. dr. sc. Andrej Trampuž, poznati slovenski infektolog, koji već dugi niz godina živi u Berlinu i radi u poznatoj berlinskoj bolnici "Charite", piše Slobodna Dalmacija.
„Na samom početku pandemije u Kini Kinezi nisu odmah obavijestili o kakvom se problemu radi, pa u WHO-u nisu ni mogli znati što je posrijedi. No, kad su Kinezi počeli obavještavati, trebalo je odmah zaustaviti sav promet ljudi i tereta iz Kine u ostatak svijeta i zatvoriti kineske granice, kako se zaraza ne bi širila. Ovako, koronavirus je u Evropi prvo ušao u Italiju i tada, nažalost, EU nije reagirao kako je morao.
Nisu Italijani krivi za ono što im se dogodilo. Oni su žrtve pogrešnih procjena WHO-a i EU. Oni su trebali Italiji poslati svu moguću zdravstvenu i naučnu pomoć. Trebali su poslati virologe, infektologe, epidemiologe... i svu potrebnu opremu, kako bi se u Italiji napravio pravi karantin i kako bi se spriječilo daljnje širenje virusa. Ali, WHO i EU to nisu učinili i tu su pali na ispitu. Nisu to učinili zbog ekonomskih i privrednih lobija, koji su napravili pritisak da se evropske granice ne smiju zatvoriti zbog mogućeg smanjivanja profita“, rekao je prof. Trampuž.
Ove kardinalne greške, prema mišljenju prof. Trampuža, dovele su do širenja koronavirusa po cijelom evropskom kontinentu.
„Da su se granice između država zatvorile na vrijeme, ništa se od ovoga ne bi bilo dogodilo. No, kada je koronavirus već zahvatio Italiju, iz nje je i dalje svaki dan u Švicarsku odlazilo raditi 20 hiljada Italijana, koji su neometano putovali i nesvjesno raznosili virus.
Isti je slučaj i sa Španijom i Italijom. Da ne govorim o tome kako je WHO morao dati preporuku da se prekine sav promet putnika i robe iz Kine i da Kinu zatvore, jer bi na taj način spriječili širenje virusa na ostatak svijeta, ali to nisu učinili. WHO je stalno davao umirujuće informacije i po njima se ravnao cijeli svijet.
A kad se ustanovilo o čemu se tačno radi, već je bilo kasno. Svaka država u Evropi reagirala je sama za sebe i to nije donijelo ništa dobro. Osim u onim državama gdje su vlasti znale predvidjeti šta će se zbivati i gdje su restriktivne mjere donesene na vrijeme“, kaže prof. dr. Trampuž.
Prema mišljenju prof. Trampuža, nije se samo u EU loše reagiralo.
„Ogromne greške napravio je i predsjednik Trump. On je donio odluku o zabrani letova iz Kine u SAD kad je žarište pandemije bila Evropa. U tom trenutku nije zabranio i letove iz Evrope i, naravno, taj se promet neometano odvijao. Zbog toga Trump sada ima ogromnih problema. SAD je potpuno nespremno dočekao epidemiju koronavirusa“, kaže slovenski stručnjak.
Komentirao je i stanje u Njemačkoj, koja je počela polagano i vrlo oprezno ublažavati mjere.
„Kao što znate, zarazi koronavirusom najizloženiji su medicinski radnici. Tako je u Njemačkoj trenutno na koronavirus pozitivno oko 8.400 zdravstvenih radnika, što je oko 10 posto svih zdravstvenih radnika u Njemačkoj. Kolega ljekar koji radi sa mnom također se zarazio koronavirusom, dobio je teži oblik bolesti, ima tešku upalu pluća. Naravno da su za najteže oblike bolesti "pogodniji" oni koji su u stalnom kontaktu sa zaraženima i koji su izloženiji virusu.
Što se tiče ublažavanja mjera, moram reći da se s njima započelo u Njemačkoj, no još je rano govoriti o tome hoće li ih se i dalje ublažavati ili ćemo se morati vratiti na pooštrene mjere“, govori prof. Trampuž.
O tome što će dalje biti s mjerama "odlučit" će reprodukcijski broj R, koji pokazuje koliko jedna zaražena osoba može ljudi zaraziti.
„U Njemačkoj je R, u jeku najveće zaraze, bio tri, što znači da je jedna osoba mogla zaraziti još tri osobe. Nakon nekog vremena spustila se na dva, pa na 1,5, pa na jedan i na kraju je stala na 0,7. Tada smo odlučili ublažiti mjere. No, čim smo ih ublažili, ljudi su počeli izlaziti vani i taj se broj podignuo na 0,8. Sada ćemo dalje vidjeti. Ako se i dalje bude povećavao, opet ćemo morati uvesti oštrije mjere“, objašnjava.
„Reprodukcijski broj R može se izračunati ako ima dovoljno testiranih, i ako se rezultat dobije istog dana kad je osoba testirana. Naime, osobu koja je pozitivna moramo odmah izvijestiti o rezultatu i staviti je u izolaciju, jer ako rezultat dobijemo za dan-dva, to je kasno, budući da je u tom periodu zaražena osoba mogla zaraziti još nekoga. U Njemačkoj smo do sada proveli više od 1,5 miliona testiranja i vrlo dobro znamo gdje se virus najviše širi, a isto tako moram reći da se često iznenadimo gdje ga sve nađemo“, govori prof. dr. Trampuž.
Iako Njemačka ima 83 miliona stanovnika, u odnosu na Italiju, Španiju, Francusku, Veliku Britaniju i SAD ima puno manji broj smrtnih slučajeva uzrokovanih koronavirusom. Zbog čega je to tako?
„To je tako jer smo mi u Njemačkoj odmah reagirali. Ljudi su bili preplašeni i nismo čekali šta će odlučiti WHO ili EU. U ovoj pandemiji odlučujuća je bila brzina reakcije s uvođenjem mjera. Isto tako, Njemačka je, za razliku od SAD-a ili Britanije, u prošlosti puno ulagala u svoje javno zdravstvo i naš je zdravstveni sistem kudikamo bolji. Mi u Njemačkoj još imamo oko 30 posto slobodnih kapaciteta u javnom zdravstvu, a u Britaniji i SAD-u to nije tako jer se ulagalo u privatno zdravstvo. A to je pogrešno“, zaključuje prof. dr. Trampuž.
Na kraju je posebno zahvalio svim evropskim medijima, novinarima.
„Da vi niste pisali o koronavirusu i podigli svijest stanje bi bilo još i gore“, kaže Trampuž, piše Slobodna Dalmacija.
