Vijesti

Invazija nije jedina prijetnja: Šta bi Putin još mogao uraditi Ukrajini?

Prije sedam dana, Bijela kuća je tvrdila da je ruska invazija na Ukrajinu "neminovna". Ali to se još nije dogodilo, a sat otkucava, piše u svojoj analizi CNN.

Za nekoliko sedmica, led je možda počeo da se otapa - ili bi još uvijek mogao biti dovoljno debeo da se ruski oklop kotrlja, a da ne provali. Zavisi od hirova ukrajinske zime - i od toga koje vremenske prilike gledate.

U petak bi trebalo da počnu Zimske olimpijske igre u Pekingu, a ruski predsjednik Vladimir Putin možda neće odlučiti da pokvari igre svog prijatelja Xi Jinpinga tako što će započeti sukob hiljadama kilometara daleko i odvratiti pažnju svijeta.

Uz to, ruski kritičari i zagovornici se podjednako slažu da bi invazija punog razmjera - dubine i tempa u koji je Bidenova administracija uvjerena da će se dogoditi - mogla biti katastrofalna.

Dakle, šta je drugo Putin mogao da uradi?

  1. Ništa

Većina zapadnih analiza Putinovih opcija vrti se oko njegovog temperamenta - koji neki percipiraju kao oportunistički i vođen ogorčenošću - i njegove očigledne izolacije od potpunih činjenica.

Zavisi od toga kako se njegova informiranost hrani zavjerom koja ga okružuje, dajući mu neuravnotežene i nepotpune podatke o tome koliko bi svaka od strateških opcija pred njim mogla biti uspješna, i koliko bi se bilo kakav odgovor Zapada mogao pokazati pogubnim.

Ali ta ista kabala bi ga takođe mogla uvjeriti da nikakav odgovor nije prihvatljiv - i da nečinjenje izgleda i taktički mudro i geopolitički snažno.
Autsajderi iz Kremlja zaključili su da Moskva mora nešto učiniti kako ne bi izgledala slabo. Ali insajderi mogu uvjeriti sebe - i donosioca odluka - da je u stvari suprotno: da je najbolje NE djelovati.

  1. Nešto o čemu nismo razmišljali

Ovo može biti nezamislivo za industriju ratnih igrača koji razmišljaju o izgledima neminovnog sukoba, ali kada se Putin niotkuda popeo na vlast kasnih 1990-ih, napao Čečeniju 1999., upotrijebio misteriozni gas da okonča opsadu moskovskog pozorišta 2002., uhapsio ruskog oligarha Mihaila Hodorkovskog 2003, zauzeo Krim 2014, pridružio se sirijskom sukobu 2015 (shvatili ste…) prkosio je očekivanjima i predviđanjima.

Naravno, teško je pokušati predvidjeti koji bi mogao biti njegov sljedeći potez, ali Putin ima mnogo opcija za načine da ostavi svoj trag bez invazije na susjeda.

Centralna Azija je i dalje haotična, a njeni despoti su možda otvoreni za više intervencija, poput one nedavno viđene u Kazahstanu. Afganistan je u previranju. Arktik je mjesto do kojeg je Rusiji jako stalo i nad kojim ima teritorijalnu prednost. Švedski Gotland i norveški Svalbard su ostrva koja su bila na ivici zbog ranije vojne iznenadnosti Rusije. Južna Amerika također ima mnogo mogućnosti za Kremlj da poremeti status quo.
Ukratko: Mogućnosti su brojne, a Putinova sposobnost da iznenadi je odavno uspostavljena.

  1. Tražiti rješenje oko separatističkih područja istočne Ukrajine

Ovo je daleko najgora opcija za obje strane.

Mirovni pregovori o statusu Donbasa su zaustavljeni, dijelom zbog toga što Moskva ne djeluje u dobroj vjeri, a dijelom zbog toga što Kijev oklijeva da pristane na sporazum kojim bi se mogao prešutno priznati ustupanje kontrole Rusiji nad dvije separatističke enklave na njenom istoku (a zašto bi?).

Proces iz Minska - u kojem evropske sile nastoje da podstaknu trajno rješenje - mogao bi dobiti novi život. Putin i njegov ukrajinski kolega Volodimir Zelenski možda će čak nakratko razgovarati. Ali u zemlji je teško za bilo koju stranu da popusti.
Moskva ne može – ni ideološki ni praktično – lako da odmota svoje zastupnike u Donbasu: oni su previše ukorijenjeni, kao i njihova retorika o pravima na zemlju.

  1. Priznati separatističke enklave u istočnoj Ukrajini

Ovo je nešto što je ruski parlament - često kao pečat inicijativama Kremlja - predložio da je opcija čak i ove sedmice, iako je nejasno u koji oblik bi priznanje moglo poprimiti.

Da li bi samoproglašene Luganske i Donjecke Narodne Republike postale dio Rusije? Ili potpuno odvojeni entiteti, uz podršku njihovog ogromnog tvorca i susjeda? Priznanje bi se moglo uporediti sa ruskim "mirovnjacima" kako bi pružili zaštitu od ukrajinskih snaga.

Iskreno, ovo je izgubljena situacija za Kremlj.

To bi moglo pružiti kratak trenutak samopotvrđivanja, ali bi moglo rezultirati štetnim sankcijama Sjedinjenih Država i značiti da ekonomski nered u dvije enklave u potpunosti u vlasništvu Moskve.
Stavljanje ruskih trupa na liniju fronta takođe bi rizikovalo da Rusiju uvuče u puni rat, ako bi bilo ko bio ubijen na često grozničavoj liniji kontakta.

  1. Ostavite hiljade vojnika u Bjelorusiji

Američka ambasadorica pri Ujedinjenim nacijama Linda Thomas-Greenfield rekla je u ponedjeljak da Rusija trenutno ima 5.000 vojnika u Bjelorusiji, a do početka februara možda ih ima i do 30.000.
Ovo je strateški dobitak koji je telegrafiran nedavnim Putinovim potezima u odbrani bjeloruskog lidera Aleksandra Lukašenka. Dok je ruska pomoć pristizala kako bi se ugušili tamošnji protesti, a Moskva je čvrsto stala uz lidera iz Minska - uprkos njegovom dvosmislenom stavu prema Rusiji tokom protekle decenije - mnogi su predviđali da će Putin željeti da se vrati.

Zajedničke vježbe između ruskih i bjeloruskih trupa mogle bi se ugasiti s Putinom koji će odlučiti ostaviti neke ili sve ove snage na mjestu.

To bi moglo pomoći da ugrozi Kijev tokom narednih godina, budući da je ukrajinski glavni grad udaljen samo dva neometana sata od bjeloruske granice. Mogla bi se nadviti nad članicama NATO-a, Poljskom na zapadu, pa čak i Baltikom na sjeveru.

To bi efektivno obuhvatilo Bjelorusiju, manjeg, slabijeg susjeda Rusije. To je nešto što bi Moskva mogla da proda kao dobitak, a za šta SAD i njeni saveznici tek treba da artikulišu stvarnu poziciju.
Kako Vašington, sa trupama raširenim po evropskim članicama NATO-a, može kritikovati Putina što je odgovorio na "poziv" da ostavi hiljade svojih vojnika u svojoj saveznici Bjelorusiji? To je pobjeda - i ona koja bi bezbednost Ukrajine ostavila na daleko gorem mjestu nego što je bila pre tri mjeseca, kada je počela sva buka invazije, bez ikakvih stvarnih posljedica po Moskvu.

Putinov sljedeći potez je - kako Bijela kuća stalno insistira - na njemu. Ali postoje alternativne alternative od pune invazije, a ruski predsjednik ima iskustvo neočekivane, brutalne suptilnosti, piše CNN.