Politika

Izetbegović mudrovao režiserima što ne snimaju ono što bi on volio da gleda, a SDA iskasapila i srozala kulturu na dno

Svi su svjesni da su cijeli svijet, BiH kao i kompletna svjetska filmska industrija jako uzdrmani pandemijom koronavirusa koja traje od januara 2020. godine, ali činjenica da su nadležne državne institucije sa planiranog iznosa od 4 miliona KM u 2020. godini Fondaciji odobrile budžet od 1,7 miliona KM, a da je ove godine odobren budžet od samo 1,26 miliona KM, šalje vrlo obeshrabrujuću poruku našim autorima i ostalim filmskim djelatnicima”, poručuju iz Fondacije.

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović danas stigao održati i predavanje bh. filmadžijama. Naime, Izetbegović im je zamjerio što ne prave filmove o bošnjačkim herojima, već su se fokusirali više na žrtve.

Da ne bi parafrazirali, prenijet ćemo njegovu izjavu opet u cijelosti:

“Šta rade i šta čekaju naši intelektualci, historičari, umjetnici? Naša kinematografija je odlična, ali ona nije zabilježila postojanje bosanskog heroja. Njega nema u bosanskohercegovačkom filmu. Heroji su, izgleda, neinteresantni bosanskohercegovačkim scenaristima. Postoje bošnjačke i bosanske žrtve, izbjeglice, postoje ekstremisti, šverceri i lopovi, pripadnici LBGT pokreta koji bježe od ratnog sukoba sa devizom “Go West”, ali branioca u bosanskom filmu nema! Nema ni bosanskih lidera u našim filmovima, serijama, ima pijanica i jugonostalgičara kojima se smiju u susjednim zemljama. O rahmetli Aliji je seriju snimila turska TV, o Dudakoviću, Oriću, Hamdiji Abdiću Tigru, koji je nadmudrio Fikreta Abdića i nanio mu prvi poraz, nije niko.

A bilo je tu veoma “filmičnih” epizoda. Rahmetli Emir Bogunić Čarli, diverzant iz hrasničke jedinice “Fikro” je, recimo, spasio Sarajevo unoseći rakete preko piste dok je padao Otes, ali naša djeca i ne znaju ko je on. Preko anti-tenk raketa je stavio komade goveđeg mesa, krvav čaršaf i “prikopčao” bocu sa infuzijom, pa su ga “unproforci” propustili da “unese teškog ranjenika” u Sarajevo. Nema naših heroja, ali zato je srbijanskih serija na kanalima u Federaciji toliko da ćemo početi govoriti ekavskim govorom”, kazao je Izetbegović.

No, šta je to SDA ili on lično uradio da pomogne bh. kinematografiju?

U suštini malo ili ništa.

Bh. kinematografija je od kraja rata do danas uglavnom oslonjena na donacije i strane produkcije.

Izdvajanja općenito za kuluturu su mizerna, skoro ništavna, a to najbolje pokazuje u kakvom su stanju institucije kulture.

Poznato je da bh. režiseri uglavnom većinski sami finansiraju svoje filmove tako što dižu kredite ili prose po bijelom svijetu od stranih producenata.

Nakon razgovara s nekoliko bh. kulturnjaka, filmadžija i glumaca, dobili smo uvid u to kakva je situacija. Ukratko – katastrofična.

Posljedni film koji snimljen i koji je bio u utrci za Oscara jeste Quo Vadis, Aida? Jasmile Žbanić.

Ovaj film o srebreničkom genocidu koštao je oko 4,5 miliona eura. Država je dala 12 posto. 88 posto je Žbanić tražila od stranih producenata.

Njen suprug i producent filma Damir Ibrahimović kazao je da je od novca koji je država dala za film bilo moguće platiti samo statiste.

Slično je bilo i sa filmom Danisa Tanovića “Ničija zemlja” koji je i dobio Oscara.

Upravo se nedavno oglasio i režiser Tanović na Twitteru u šaljivom tonu, konstatirajući da je trebao reći premijeru FBiH Fadilu Novaliću da ga je poslao Asim Sarajlić, čime bi možda ‘izvukao’ više novca.

Pored toga, Fondacija za kinematografiju ove godine ima budžet od 1,2 miliona KM, a ranije je to bilo na oko 4 miliona što je također mizerno.

Zajedno Fondacija zajedno sa Kantonom Sarajevo i Bh Telecomom daje oko 2 miliona eura godišnje za filmove. Region deset puta više.

Čak se i Izetbegovićev badžo i direktor Sarajevo Film Festivala Mirsad Purivatra žalio na mizerna izdvajanja.

“Rekao bih da bh. kinametografija pokazuje svu svoju vitalnost uprkos problemima s kojima se ona suočava. Moramo konstatovati da bh. kinematografija u ovom trenutku ima najmanju podršku u zadnjih pedesetak godina. Radi se o vrlo malom iznosu koji nema tendenciju rasta na federalnom nivou. Sada je Kanton Sarajevo uspio izdvojiti nešto više novca, ali generalno izdvajanja su jako mala. Uprkos tome što se mi nalazimo na samom europskom dnu izdvajanja za produkciju domaćeg filma, ta produkcija postoji. Autori se snalaze, rade low budget ili no budget filmove”, rekao je Purivatra u intervjuu za RSE.

Izetbegović se požalio i da na našim televizijama ima toliko srpskih serija da ćemo uskoro početi pričati ekavicom.

Kako nam je rečeno, proizvodnja igrnaih serija je u BiH ugašena. Javni servisi kao ni privatne televizije ne snimaju više serije.

Čak je i poznata sarajevska serija Lud, zbunjen, normalan finasirana hrvatskim parama.



Povezani postovi:

Pretplati se
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare