Svijet

Izgleda da tek slijedi najjači udar na Putina: Njemačka podržala ključnu odluku, ali nije tu stala. Predlaže nešto još žešće

Otkad je započela Putinova agresija na Ukrajinu intenzivno se radi na prijedlogu naftnih sankcija Rusiji i traži model koji bi Kremlju nanio najveći ekonomski udarac, ali istodobno se važe svaki detalj embarga kako bi bilo što manje štete za evropsku ekonomiju. Prema zadnjim informacijama Berlin će podržati zabranu uvoza nafte iz Rusije kao dio šestog paketa sankcija. Ta njemačka odluka širom otvara vrata da se zajednička odluka Evropske unije o uvođenju embarga stvarno i dogodi.

Razlog za promjenu njemačke pozicije je očito uspjeh u pronalaženju alternativnih dobavljača nafte. Njemački ministar privrede Robert Habeck izjavio je kako je u osam sedmica njemačka ovisnost o ruskoj nafti smanjena s 35 posto na 12 posto.

Znamo da ima dosta prijepora oko embarga na rusku naftu u zemljama EU, najžešći protivnik tome je Mađarska, no ‘padne’ li Njemačka, očekuje se da će se odluci prikloniti i ostale zemlje koje se tome protive, kao što su Austrija, Španija, Italija i Grčka… Logičan je strah njihovih privreda jer se u velikoj mjeri oslanjaju na rusku naftu, a problem je što bi zavrtanjem ruske nafte cijene goriva mogle poletjeti u nebo.

Hoće li se doista evropske zemlje uspjeti usuglasiti oko ove odluke znat će se vjerovatno kroz idućih sedam dana budući Evropska komisija pokušava što prije predstaviti nacrt novih sankcija i izvršiti dodatni pritisak na Moskvu, prenosi Slobodna Dalmacija.

Koliko su sankcije na naftu važne govori i podatak da je Rusija prošle godine na izvozu nafte dobila preko 110 milijardi dolara prihoda, što je gotovo četvrtina ukupnog ruskog robnog izvoza.

Pozivajući se na diplomate u Evropskoj uniji, portal Politico pak piše i kako je Njemačka predstavila inicijativu za uvođenje embarga na ruski uran.

Takav bi potez mogao pogoditi opskrbu uranijem od kojeg se proizvodi gorivo za energetske reaktore koje je izgradila Rusija, kao i nove nuklearne projekte kojima upravlja ruska podružnica Rosatoma za zapadnu Europu, sa sjedištem u Parizu.

Četvorica diplomata, potvrdila su Politicu da se o sankcioniranju ruske nuklearne industrije razgovaralo na sastanku s ambasadorima EU i Komisijom prošle sedmice, pri čemu su Poljska i baltičke zemlje predvodile pozive na sankcije.

“Njemački ambasador u srijedu je najavio novi stav Berlina, kazavši da će poduprijeti, ne samo sankcije za naftu, nego i za zabranu ruskog uranija”, rekao je diplomat EU-a, za Politico.

Dobar dio zastupnika u Evropskom parlamentu također je zatražio da nuklearna energija bude uključena u sankcije EU. Ali bilo kakav potez protiv ruske nuklearne industrije ne bi bio bezbolan za Evropljane. EU uvozi gotovo sav svoj uranij izvan Unije. Oko 20 posto dolazi iz Rusije, što je čini drugim najvećim dobavljačem nakon Nigera.

Očekuje se da će sankcioniranje Rosatomove podružnice sa sjedištem u Parizu biti posebno osjetljivo pitanje za novoizabranog francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.

Francuska, naime ima veliki nuklearni energetski sektor i blisko sarađuje s Rosatomom na nekoliko projekata putem EDF-a u djelomičnom državnom vlasništvu. Otprije je poznato kako Njemačka i Francuska nemaju isti stav oko nuklearne energije, a radi se o dva najveća ‘igrača’ u Evropskoj uniji. Njemačka je žestoki protivnik nuklearne energije, a cilj joj je zatvoriti preostale nuklearne elektrane do kraja ove godine.

Berlin se ne zadovoljava isključivanjem vlastitih reaktora, nego nastoji odvratiti i druge evropske zemlje od ulaganja u nuklearnu energiju. Nedavno su kritizirali odluku Belgije da odgodi svoje planove postupnog ukidanja za jedno desetljeće.

Francuska, pak, više od 70 posto električne energije dobiva iz nuklearnih elektrana i planira graditi još više reaktora. No Francuska se ne oslanja na Rusiju za svoj uvoz urana, jer gorivo uglavnom dobiva iz Kazahstana i Nigera, dok za nuklearne reaktore ruske proizvodnje u Češkoj, Mađarskoj, Finskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj ne postoji dopuštena alternativa nuklearnom gorivu ruskoj opskrbi.

Slovačka je već prije izjavila kako ima dovoljno nuklearnog goriva da traje do kraja 2023. godine, a već je bilo razgovora između tih pet zemalja EU i američkog dobavljača Westinghousea o proizvodnji zamjenskog goriva za te ruske reaktore, ali za to treba određeno vrijeme.



Povezani postovi:

Pretplati se
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare