Napredne ljudske civilizacije postoje najviše 10 000 godina. U to vrijeme mnoga su velika carstva nastala iz ničega i vratila se u ništa, ostavljajući za sobom tek nešto artefakata i ruševnu arhitekturu. Iako je historičarima teško definitivno reći šta je uzrokovalo bilo koji od ovih kolapsa, odlučujući faktori obično spadaju u četiri široke kategorije.
Politička pitanja, društvena i kulturna pitanja, pitanja okoliša i ekonomska pitanja. Svaka civilizacija koja je svedena na nešto više od zapisa u udžbeniku propala je kroz neku kombinaciju ova četiri faktora. Neke su propale gotovo trenutno, kao veliki grad Pompeji koji podlegao je erupciji Vezuva, nekima je trebalo nekoliko sedmica, astečko carstvo propalo je nakon 93 dana otpora protiv Španije, a nekima su trebali vijekovi. Tri stotine godina dijeli vrhunac Rimskog carstva i njegov konačan slom.
Naša moderna civilizacija je najveća ikad poznata, stotine hiljada puta bogatija i naprednija nego što su čak i najmasovnija carstva u historiji mogla zamisliti. No, prema studiji koju su proveli naučnici na Massachusetts Institute of Technology (MIT) 1970-ih, naša civilizacija također će doživjeti kolaps za otprilike dva desetljeća.
Naime, naučnici su 1973. na Tehnološkom institutu u Massachusettsu (MIT) stvorili metodu za određivanje kada će se dogoditi kolaps društva.
Ta je metoda pokazala da će se pad desiti sredinom 21. vijeka, tačnije oko 2040. godine, a do sada su njihove projekcije bile jezivo tačne, sugerira novo istraživanje.
Godine 1972. tim istraživača proučavao je rizike scenarija sudnjeg dana, ispitujući ograničenu dostupnost prirodnih resursa i rastuće troškove koji bi poništili očekivanja ekonomskog rasta u drugom desetljeću 21. stoljeća.
Koristeći model sistemske dinamike koji je objavio Rimski klub - globalni "trust mozgova" sa sjedištem u Švicarskoj koji uključuje sadašnje i bivše šefove država, birokrate Ujedinjenih naroda, vladine dužnosnike, diplomate, naučnike, ekonomiste i poslovne lidere - naučnici su uspjeli identificirati nadolazeće granice rasta (LtG) za predviđanje potencijalnog "globalnog ekološkog i ekonomskog kolapsa koji dolazi sredinom 21. vijeka", izvijestio je The Guardian.
Zemlja je, prema LtG-u, nepopravljivo oštećena stakleničkim plinovima iz fosilnih goriva, što je učinilo da sljedeća generacija izdrži "teško naslijeđe", oskudicu mineralnih resursa i planet koji karakterizira zagađenje radioaktivnim i teškim metalima.
U 70-ima studija se smatrala kontroverznom i izazvala je debatu, a neki su stručnjaci su namjerno pogrešno predstavljali nalaze i metode, navodi Vice.
Međutim, Gaya Herrington, direktorica savjetodavnog odjela, interne revizije i rizika preduzeća u velikoj računovodstvenoj tvrtki KPMG, ažurirala je i potvrdila nalaze modela LtG u objavljenom članku u Yale Journal of Ecology u novembru 2020.
Prema Herrintonovim procjenama, svjetska populacija, industrijska proizvodnja, hrana i resursi brzo će pasti. 2100-te će biti usporedive s 1900-ima, navodi Vice. Međutim, Herrington svoje istraživanje tretira kao lični projekt kao mjeru predostrožnosti da vidi koliko se MIT model drži.
Njena studija je zaključila da čovječanstvo ima još samo jedno desetljeće da promijeni smjerove i izbjegne kolaps ulaganjem u održive tehnologije i pravičan ljudski razvoj. No, ako je suditi prema trenutnom ponašnju svjetskih lidera i spremnosti da se žrtvuje trenutni profit zarad bolje budućnosti, čini se da je kolaps civilizacije u sljedeće dvije decenije i više nego izgledan.
A kada civilizacija i uređeno društvo padnu, svi zakoni prestaju da važe, osim zakona jačeg, što će dovesti do jezivih zločina u borbi za hranu, vodu, teritoriju, moć, dok svako ostaje prepušten samom sebi u borbi za život i smrt. Zaista grozna budućnost!
