Kad berlinski virolog Drosten govori, nacija sluša. Najvažnije pravilo: Dva metra, šest sekundi

2150

Nije nikakva tajna to da berlinski virolog Christian Drosten o novom koronavirusu zna više nego Svjetska zdravstvena organizacija. I to znanje dijeli s građanima. Ozbiljan, smiren, jezikom koji svi razumiju.

Njegove savjete slušaju i političari i vlasti, a njegovi radovi javno su dostupni na internetskim stranicama stručnih časopisa kao što je Eurosurveillance. Na prvoj je liniju bitke protiv pandemije i svakodnevno vodi podcast Das Coronavirus-Update mit Christian Drosten.

Novinari zapisuju sve što kaže

To što govori Drosten u Njemačkoj se pažljivo sluša. On je i direktor Charité, univerzitetske bolnice u Berlinu, najbolje u Njemačkoj i jedne od najuglednijih u Evropi. I ne samo to, iza Drostena stoji minuli rad: on je stručnjak za nove viruse i jedan od eksperata za SARS koji je odmah poslije izbijanja epidemije 2003. razvio prvi dijagnostički test za novoidentificirani virus.

Svoje nalaze o SARS-u postavio je na internet i prije nego što se njegov članak pojavio u New England Journal of Medicine. Desetak godina poslije vodio je naučni tim koji je istraživao bliskoistočni respiratorni sindrom (MERS). Kad on govori, nacija pomno sluša. I novinari zapisuju sve što kaže, barem kad je riječ o koronavirusu.

Što Drosten poručuje Nijemcima? Njegova se preporuka svodi na četiri riječi: ‘šest stopa, šest sekundi’. Šest stopa više-manje odgovara udaljenosti od dva metra, a šest sekundi je vrijeme koje, kaže, smijete potrošiti na komunikaciju s bliskim sagovornikom, u trgovini, na stubištu, u prolazu… Sve drugo potencijalno je opasno i zaziva vraga.

‘Zaštitite se od netačnih podataka i provjerite informacije kod pouzdanih izvora’, savjetuje Drosten

Drostena brinu ti odgođeni, pojedinačni slučajevi, koji se dogode zbog putovanja, posjeta ili sastanaka. Brojke su još nepoznate, ali on strahuje od tih druženja, naročito sa starijima.

“Ako se nakon popuštanja mjera takozvani reproduktivni broj vrati iznad 1, odnosno zaraženi inficira više od jedne osobe, epidemija bi se mogla neočekivano vratiti’, kaže Drosten te upozorava na opasnost od drugog vala.

Španska gripa nas uči da se takve stvari događaju i da se mogu oteti kontroli.

Brojke ne lažu pa Drosten primjećuje kako se broj zaraženih u Charitéu povećava već sedmicama. U jedinicama intenzivne njege uvijek ima gužve. I to ga brine.

Na temelju studije epidemiološkog modeliranja, berlinski virolog zaključuje da su pacijenti najviše zarazni dan prije nego što su primijetili simptome.

‘Imunitet stečen zarazom nekim drugim koronavirusom tokom zime mogao bi pružati zaštitu i od ovog novog virusa’, ustvrdio je Drosten, prenosi Večernji list.

Na vijesti o ponovno zaraženima u Aziji, on imaju svoju, zanimljivu verziju događaja: ne, oni nisu ponovno oboljeli, oni jednostavno nisu bili izliječeni do kraja.

Kome treba nacrtati, on plastično objašnjava, opisujući ljudsko tijelo kao jezerce s ribicama. Testiranje ga tako podsjeća na grabljenje vode kantom zavezanih očiju, ne biste li vidjeli ima li ribica u vodi. Pred kraj zaraze, kad se pacijent osjeća bolje, to ne znači da virusa više nema; on je i dalje tu, samo je njegova koncentracija toliko mala da ga PCR test ne može očitati.

Dakle ako nekoliko puta nasumce zagrabiš kantom vodu iz jezera i u njoj ne bude zlatnih ribica, to ne znači da ih nema. Grabiš li dovoljno dugo, naići ćeš na njih, kaže Drosten.

Nauku kao najpouzdaniji način upravljanja krizom

Zbog svog načina ophođenja s javnošću ovaj direktor Instituta za virologiju Charité primio je i Posebnu nagradu za izvanredno prezentiranje nauke u pandemiji Covida-19. Uspio je, kažu, postići to da javnost u vrlo kratkom vremenu počne percipirati nauku kao najpouzdaniji način upravljanja krizom.

“Želio bih svima savjetovati da potraže pouzdane informacije. Zaštitite se od netačnih podataka i provjerite informacije kod pouzdanih izvora, na primjer na internetskoj stranici Instituta Roberta Kocha ili na Zusammen Gegencorona.de”, kaže.

Drosten dobro poznaje koronaviruse iz istočne Azije jer ih izučava već skoro dvije decenije. Godine 2003. otkrio je SARS i nije mu strana molekularna struktura ove porodice patogena. A kako se virus širi zrakom, opisao je u jednom od svojih podcasta, priči o dvoje ljudi koji u kantini sjede okrenuti leđima, sve dok jedno ne zamoli drugo da mu doda šećer. Takve stvari mogu uzrokovati prijenos patogena, kaže on.

“Možete biti okrenuti leđima, ali kapljice koje izlaze iz vaših usta ostaju neko vrijeme u zraku. I ako se zrak giba, one će odlebdjeti dalje, neovisno o tome jeste li okrenuti leđima ili gledate jedno u dugo”, objasnio je on.

Pomažu li maske? Svjestan je da ne postoje naučni dokazi o njihovoj koristi, ali ih ipak nosi u javnosti.

“Ako sam zaražen, da barem sačuvam druge”, kaže Drosten.