Svijet

Kako bi svijet reagirao da Rusija pokrene nuklearni napad? ‘Hakeri bi mogli dati svoj doprinos…Došlo bi do haosa’

Napad Rusije na Ukrajinu i njene prikrivene prijetnje korištenjem nuklearnog oružja doveli su do toga da političari razmišljaju o nezamislivom: Kako bi ostatak svijeta trebao odgovoriti na eksploziju nuklearne bombe na bojištu? Associated Press donosi neke od odgovora na to pitanje.

Američka politika po pitanju rata u Ukrajini je disciplinirana i suzdržana. "To bi moglo za ruskog predsjednika Vladimira Putina podrazumijevati pojačavanje sankcija i izolaciju, rekla je Rose Gottemoeller, zamjenica glavnog sekretara NATO-a od 2016. do 2019. godine.

Ali, niko ne može računati na smirenu reakciju u slučaju nuklearnog napada, a život u vanrednim situacijama rijetko ide po planu. Svjetski lideri bili bi ljuti, uvrijeđeni, uplašeni. Došlo bi do grešaka u komunikaciji i zbrke. Hakeri bi mogli dati svoj doprinos tom haosu, a bilo bi puno zahtjeva za odmazdom.

"I, znate, uskoro bi imali globalni termonuklearni rat. To je scenarij kojeg dužnosnici pokušavaju izbjeći, čak i ako Rusija gađa Ukrajinu nuklearnom bombom", rekla je Olga Oliker, programska voditeljica za Europu i središnju Aziju u Međunarodnoj kriznoj skupini.

Rose Gottemoeller je kazala da obrisi koje je predsjednik Joe Biden do sada dao o svojoj nuklearnoj politici otkrivaju da je ona u skladu s onima iz prošlih administracija koje su za korištenje atomskog oružja samo u "ekstremnim okolnostima".

"I jedan jedni ruski napad nuklearnim oružjem na Ukrajinu, koliko god to bilo užasno, mislim da ne bi zadovoljio taj kriterij 'ekstremnih okolnosti'", istaknula je Gottemoeller.

Za bivšeg senatora Sama Nunna, demokrata iz Georgije koji je u Kongresu pomogao kod oblikovanja globalne nuklearne politike, opcija američke upotrebe nuklearnog oružja mora "ostati na stolu".

"Ako bi predsjednik Putin ili bilo koja druga zemlja prva upotrijebila nuklearno oružje, no ne kao odgovor na nuklearni napad ili kao odgovor na egzistencijalnu prijetnju vlastitoj zemlji… Taj ko je odgovoran trebao bi pretpostaviti da stavlja svijet u situaciju visokog rizika od nuklearnog rata", rekao je Nunn.

Za američke dužnosnike i svjetske čelnike rasprave o tome kako odgovoriti na nuklearni napad više nisu teoretske. U prvim satima i danima ruske invazije, Putin je spominjao ruski nuklearni arsenal. Upozorio je zapadne zemlje da se klone sukoba, rekavši da svoje nuklearne snage stavlja u pojačanu pripravnost.

Svaka zemlja koja se umiješa u rusku invaziju suočila bi se s posljedicama "kakve nikada niste vidjeli u cijeloj svojoj povijesti", izjavio je tada Putin.

Kako odgovoriti na bilo kakvu upotrebu hemijskog, biološkog ili nuklearnog oružja od strane Rusije bilo je jedno od pitanja o kojima su raspravljali Biden i drugi zapadni čelnici kada su se sastali u Evropi krajem marta. Tri članice NATO-a, Sjedinjene Države, Britanija i Francuska, imaju nuklearno oružje.

Vlada velika globalna zabrinutost da bi Rusija u slučaju korištenja nuklearnog oružja mogla razbiti gotovo osam desetljeća star globalni tabu protiv upotrebe nuklearnog oružja. Čak se i relativno malo taktičko nuklearno oružje približava snazi ​​atomske bombe koju su Sjedinjene Države bacile na Hirošimu u Japanu u Drugom svjetskom ratu.

Gottemoeller i Nunn hvale Bidenovu suzdržanost pred Putinovim implicitnim nuklearnim upozorenjima na početku rata. Biden nije poduzeo nikakav poznati potez za podizanje američkog statusa nuklearne uzbune. SAD je također prošlog mjeseca odgodio rutinsko testiranje Minutemana III kako bi izbjegli eskalaciju napetosti.

Stručnjaci i pregovarači za kontrolu naoružanja opominju da je svijet više izložen riziku od nuklearnog sukoba, što je rezultat Putinove neuspješne invazije i nuklearnih prijetnji. Slabosti koje je ruska invazija razotkrila kod svojih vojnih snaga mogle bi potencirati da Putin u budućnosti bude još više prijetio upotrebom nuklearnog oružja kao svojim najboljim adutom protiv daleko jačih Sjedinjenih Država i NATO-a.

Gottemoeller je istaknula da je Ukrajina predajom svog sovjetskog nuklearnog arsenala 1994. godine otvorila vrata za tri desetljeća međunarodne integracije i rasta. No, utvrdila je da bi neke zemlje mogle izvući drugačiju pouku iz nuklearne ruske invazije na nenuklearnu Ukrajinu, a to je da im trebaju nuklearne bombe kao pitanje opstanka.

Jeffrey Lewis, stručnjak za kontrolu naoružanja i profesor na institutu Middlebury, rekao je da nuklearna opasnost raste. "Svakako je izravan sukob snaga između zemljama NATO-a i Rusije jedan od puta do nuklearnog rata", istaknuo je. "Detonirati nuklearnu bombu u zemlji pokraj svoje vlastite, ne bi bilo racionalno. No, također nije racionalna ni njegova najava pojačanih nuklearnih uzbuna", rekao je Nunn.

Kao mladi pomoćnik u Kongresu tokom kubanske raketne krize, Nunn je svjedočio kako američki časnici i piloti u Evropi čekaju na zapovijed za lansiranje nuklearnog oružja na Sovjetski Savez. "Opasnost danas još nije tako velika kao u kubanskoj raketnoj krizi 1962. godine, kada je sovjetsko raspoređivanje nuklearnih projektila na Kubi povećalo prijetnju nuklearnog rata sa SAD-om", rekao je.

"No, rizik od namjerne nuklearne eskalacije sada je dovoljno visok da je ključan prekid napada u Ukrajini. Također, hakerski napadi mogu slučajno ili namjerno lansirati nuklearno oružje. Nije poznato koliko su američki, a posebno ruski sistemi, ranjivi na takve pokušaje hakiranja", istaknuo je Nunn.

Putin je "bio vrlo nepromišljen kod prijetnji nuklearnim oružjem", rekao je Nunn. "I mislim da je to sve učinilo još opasnijim", zaključio je.