Zdravlje

Kako izbjeći nedostatak vitamina D u vrijeme pandemije

Potrebe za vitaminom D osiguravamo izlaganjem suncu, ali u vrijeme pandemije koronavirusom kada većina stanovništva boravi u zatvorenom, ne smijemo zaboraviti na unos vitamina D prehranom i dodacima prehrani.

Koncentracija vitamina D u krvi mijenja se tokom godine, ovisno o izloženosti suncu. Najniže vrijednosti vitamina D bilježe se tokom zime i ranog proljeća, a upravo je to period kada se najčešće javljaju virusne respiratorne infekcije.

Nije tajna da su se nekada oboljeli od tuberkuloze, gripe i drugih respiratornih infekcija izlagali sunčevoj svjetlosti kako bi se potaknula sinteza vitamina D i oporavak od bolesti. Kod ljudi je glavni izvor vitamina D njegova sinteza u koži pod utjecajem izlaganja sunčevom svjetlu. Ali, šta kad izloženost suncu nije opcija?

Najbogatiji prirodni izvor vitamina D3 u hrani su ulja jetre bakalara i drugih masnih riba. Hrana bogata vitaminom D3 obuhvaća ribu (tuna, srdele, skuša, bakalar, haringa, losos), rakove i plodove mora, neke vrste gljiva, kvasac, goveđu jetru i žumance jajeta, te namirnice koje su dodatno obogaćene vitaminom D poput nekih margarinskih namaza.

Međutim, ukupni unos vitamina D putem hrane u prosjeku je vrlo malen u populaciji, iznosi svega 20 posto od ukupnih dnevnih potreba. Stoga su edukacija stanovništva, odabir obogaćenih namirnica, nadomjesna primjena vitamina D i praćenje koncentracije vitamina D u krvi različitih ugroženih populacijskih grupa od posebnog značaja za zdravlje ljudi.

Dvadeseto stoljeće obilježila je vitaminska era. Početkom prošloga stoljeća otkrivene su prve molekule životno važnih hemijskih spojeva – vitamina. Prvi otkriveni vitamin bio je B1, a slijedila su otkrića vitamina A, C i D. Vitamin D je vrsta sterola, vitamin s djelovanjem hormona, topljiv u mastima pa je hrana u kojoj ga nalazimo u pravilu ona koja sadrži veće količine masti, poput ribljeg ulja, masne ribe ili žumanjka jajeta. Međutim, hrana je tek sekundarni izvor vitamina D za čovjeka, budući da je tek nekolicina namirnica bogata tim nutrijentom.

Danas znamo da su gljive i kvasac, a posebNO shiitake gljive dobar izvor „biljnog“ oblika, ili vitamina D2, a udio tog vitamina povećava se kada biljnu hranu izložimo UV – zračenju.

Hranom u organizam unosimo vitamin D3 (kolekalciferol) i vitamin D2 (ergokalciferol), a smatra se da je iskorištenje nešto bolje za oblik D3 te se stoga posljednjih decenija u lijekovima, obogaćenoj hrani i dodacima prehrani poglavito nalazi oblik D3, porijeklom iz životinjskih izvora.

Usporedo sa spoznajama o važnosti vitamina D za zdravlje kosti, počinju se javljati spoznaje o važnosti vitamina za odbranu od infekcija.

Vrijeme i nauka su pokazali da su i vitamin A i vitamin D snažni anti-infektivni faktori. U današnje vrijeme primjena vitamina D najčešće se ograničava na prvu godinu života putem obavezne primjene kapi za svu dojenčad.



Povezani postovi:

Pretplati se
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare