Nauka

Kako korona uništava moždane ćelije: Jedne otima da bi se replicirao, druge izgladnjuje do smrti

Provjeravajući izvještaje o deluzijama koje se javljaju kod pacijenata oboljelih od covida-19, novo istraživanje otkriva kako koronavirus napada i ubija moždane ćelije da bi proizveo više svojih kopija.

Saradnja naučnika širom svijeta pokazala je da virus provaljuje u moždane ćelije i koristi njihovu mašineriju za replikaciju. Studija je objavljena ove sedmice, ali još nije recenzirana.

U tom procesu, tvrde naučnici, infekcija "usisava" kisik iz moždanih ćelija u blizini onih u koje je virus napao, da bi ih na kraju ubio.

Posljedice koje koronavirus ostavlja na mozak nisu ono što ubija pacijente sa covidom-19, ali istraživači kažu da bi nekontrolisana infekcija u cerebralnim ćelijama mogla da bude smrtonosna.

Dr. Akiko Iwasaki, imunologinja sa Univerziteta Yale, i njen tim koristili su "organoide“ ljudskog mozga - sićušni laboratorijski mozak napravljen od ljudskih matičnih ćelija - i miševe kako bi proučavali invaziju koronavirusa u stvarnom vremenu.

Njihova studija pokazuje da u organoidima SARS-CoV-2 ne samo da preuzima mašineriju moždanih ćelija koje napada, već ih ubacuje u visoku brzinu.

„Hipermetabolično stanje je jedinstveno za ćelije zaražene korona virusom i pokazuje sposobnost SARS-CoV-2 da otme mašineriju neurona domaćina kako bi se replicirao“, napisali su autori studije.

Dok su zaražene moždane ćelije bile zauzete izbacivanjem novih kopija virusa, činilo se da "zagađuju" sredinu oko sebe, prenosi Daily Mail.

Obližnje ćelije prelaze u stanje raspadanja koje se naziva katabolički metabolizam, tvrdi nova studija.

Istraživači koji su proveli prethodne studije o utjecaju koronavirusa na mozak otkrili su znake nedostatka kisika u i oko napadnutih ćelija.

Moždane ćelije, zvane neuroni, međusobno komuniciraju električnim signalima. U zdravom mozgu, ovi impulsi se kreću neprimetno i brzo kroz ogromnu mrežu neurona, poput ogromne mreže "informacionih autoputeva". Ali, poput rupa na putu, mrtve ćelije prekidaju protok tih informacija.

Кao rezultat toga, ljudi sa traumatičnim povredama mozga ili u ranim fazama Alzheimerove bolesti mogu da imaju "moždanu maglu“, jer se informacije "sapliću" o mrtve zone u mozgu.

Virusne infekcije obično se ne zadržavaju dovoljno dugo da izazovu takva razaranja, ali ako virus ubija moždane ćelije, kao što se čini da je slučaj sa koronom, i ovo može izazvati "moždanu maglu" ili delirijum.

Istraživanje objavljeno u junu u medicinskom časopisu New England Journal pokazalo je da je čak 84 posto pacijenata sa covidom-19 razvilo neurološke simptome, poput glavobolje, delirijuma, problema sa pamćenjem ili pažnjom. Druga studija otkrila je da je oko trećina pacijenata imala neurološke simptome.

Utvrđeno je obdukcijama da pacijenti koji su umrli od koronavirusa imaju znake opasnog oblika oticanja mozga. Neke od njihovih moždanih ćelija su također odumrle.