Politika

Kakva je vanjska politika BiH? “Uglavnom se zasnivala na slijepoj poslušnosti”

Kakva je vanjska politika BiH? Imamo li je uopće?

Ko i čije interese provodi?

O odnosima u regiji i prioritetima novog saziva Predsjedništva Bosne i Hercegovine u Rezimeu su govorili Zlatko Hadžidedić, profesor međunarodnih odnosa, i Draško Aćimović, diplomatom i političkim analitičarem.

Hadžidedić kaže da je riječ o tome da li država ima pravo da svoj suverenitet ispoljava u vanjskoj politici ili ne.

Nismo uspjeli zaštititi svoje interese

"Ja ne mislim da je nužno ni dobro ni loše onako kako je ambasador glasao. Bitno je da li to štiti interese BiH ili ih narušava. Problem je što se vanjska politika uglavnom zasnivala na slijepoj poslušnosti prema svemu što dolazi iz Bruxellesa, Londona, Pariza, Washingtona.

Sada, odjednom, kad je izostala ta slijepa poslušnost, sad je to nekakav veliki problem.

Međutim, problem je u tome što mi nismo nikada uspjeli zaštititi svoje interese tom slijepom poslušnošću. Ona nam ništa nije donijela. Ta slijepa poslušnost nas vodi u jedan sunovrat koji sasvim sigurno neće dovesti do toga da naši interesei budu zaštićeni.

Prema tome, ja mislim da svako ispoljavanje suvereniteta BiH, pa makar to bilo i na jedan ovako nespretan način kako je to učinjeno, da je to zapravo pozitivna pojava. Treba pokazati da imamo subjektivitet, suverenitet i da možemo odlučivati u svoje ime", kaže Hadžidedić.

Aćimović navodi da u BiH, zemlji u kojoj se nasilje nad ženama tretira na način kako se tretira, a to je vrlo loše - kako onda očekivati da se podrži deklaracija protiv nasilja nad ženama.

Moramo mnoge stvari mijenjati

"Korijen problema se nalazi u samoj našoj zemlji. Tu moramo mnoge stvari mijenjati. Sa druge strane, ambasador ne može donositi odluke sam.

U ime koga je donio odluku ako nemate zakon o spoljnim poslovima u kojem ambasador ne zna kako da reaguje i kako da glasa u određenim slučajevima", kaže Aćimović.

O radu ministrice Bisere Turković, Hadžidedić kaže da će mandat ostati upamćen jedino po njenom pojavljivanju na Svjetskom prvenstvu u fudbalu.

"Sve ostalo je praznina. Zaista to vidim kao jedan ogromni četvorogodišnji vakuum. Nisam primijetio da je BiH na međunarodnoj sceni bila uopće prisutna.

Ministarstvo vanjskih poslova je otpočetka koncipirano kao jedna turistička agencija za nekoliko familija iz oba entiteta. I sada se čak i taj sistem raspao, imali smo ministricu koja je svoje privatne poslove obavljala", kaže on.

Aćimović smatra da je jako dobra da je jedna žena prvi put u Predsjedništvu BiH.

"Mislim da ovo Predsjedništvo ima historijsku šansu da se pokuša dogovoriti o stvarima o kojima se može dogovoriti. Ne da idu u blokade od početka.

Moramo im dati šansu

Ne da blokiraju sve moguće odluke već jednostavno da krenu sa jednom zajedničkom politikom. Mislim da njih troje mogu pronaći zajednički imenitelj za neke zajedničke stavove. Moramo im dati šansu", kaže on.

Hadžidedić kaže da je BiH država koja se odrekla svog suvereniteta još 1992. na Lisabonskim pregovorima:

"To zaista ne daje osnovu za vanjsku politiku i problem je da i u ovom Predsjedništvu ne postoji ideja zajedničkog djelovanja i zajedničkog suvereniteta. Vanjska politika ne može nastati sama od sebe."

O imenovanju ambasadora Aćimović pojašnjava da je kriterij stranačka pripadnost ili prijateljstvo sa nekim od članova Predsjedništva.

Hadžidedić dodaje da to neminovno vodi do ovako lošeg rezultat vanjske politike:

"Radi se o svjesnom začepljavanju diplomatskih kanala koji bi trebalo da su otvoreni za ideje koje će dolaziti iz ove zemlje."

Važan dogovor Srbije i Kosova

Aćimović naglašava da je za cijeli region izuzetno važan dogovor Srbije i Kosova o registarskim tablicama.

"BiH, nažalost, nema stranih investicija. BiH je na crnim listama svih privrednih komora u Evropi. Srbija ima jako puno investicija iz Evrope i naravno da ne želi nikakve tenzije.

Mislim da nam je jako važno što bliže i što više biti uključeni u regionalne inicijative kao što je Berlinski proces, Otvoreni Balkan. To su dvije regionalne inicijative koje će se spojiti u jednu", rekao je Aćimović.

Hadžidedić navodi da većina ljudi razmišlja samo kako da ode iz ove godine dok istovremeno iz političkog diskursa dolaze poruke da bi trebalo da zemlja nestane.

Na pitanje zašto BiH zaobilaze strani zvaničnici, Aćimović odgovara:

"Zato što mi u suštini ne želimo da nam iko dođe. Uspjeli smo u zadnje vrijeme da se posvađamo sa svima. Trebamo djelima pokazati da možemo pokrenuti stvari."

Hadžidedić pojašnjava da reforme diplomatije nema bez uključivanja struke.

"Jednostavno ne postoji ideja šta je vanjska politika", rekao je on.