Vrlo blaga zima, rekordno niske razine kiše i zapanjujući nedostatak snijega u Evropi ostavili su rijeke, kanale i jezera širom kontinenta na alarmantno niskim razinama. Stručnjaci upozoravaju da bi se mogle ponoviti prošlogodišnje ozbiljne suše. Stručnjaci navode kako je upaljen alarm širom Evrope.
Upaljen alarm širom Evrope
Slike isušenih riječnih korita i niskog vodostaja jezera obično se povezuju s ljetnim vrućinama, a ne zimom. No iznimno topao i suh početak godine utječe na mnoga evropska područja, posebno centralnu i jugozapadnu Francusku, sjevernu Španiju i sjevernu Italiju, piše CNN.
Situacija s vodom u Evropi postala je vrlo nesigurna, navodi se u istraživanju koje su u januaru objavili istraživači s Tehnološkog univerziteta u Grazu, koji su koristili satelitske podatke za analizu svjetskih resursa podzemnih voda.
"Prije nekoliko godina ne bih mogao zamisliti da će voda biti problem u Evropi. Imamo problema s vodoopskrbom - moramo razmisliti o tome", rekao je jedan od istraživača Torsten Mayer-Gürr.
Francuska, koja proživljava najsušniji period u više od 60 godina, uskoro bi mogla uvesti restrikcije vode. "Francuska bilježi 32 uzastopna dana bez značajnih oborina, od 21. januara do 21. februara", rekao je Simon Mittelberger. On je klimatolog pri Météo-France, što je najduži period od 1959. godine, otkako se vodi evidencija.
Ovo ima štetan učinak na rijeke i jezera, kao i na tlo, ističe Mittelberger: "Zemlja je mnogo suša nego inače." Trenutne razine vlažnosti tla u Francuskoj obično se bilježe tek sredinom aprila. Snijeg je također bio slab.
Rezerve vode
"Situacija u Pirenejima je blizu rekordno niske količine snijega za ovo doba godine", rekao je Mittelberger. U Alpama je palo 63% manje snijega nego inače. Nedostatak snijega zimi može ugroziti rezerve vode u proljeće i ljeto.
Prošlog ljeta Francuska je pretrpjela najgoru zabilježenu sušu, ali Mittelberger upozorava da bi ove godine situacija mogla biti još gora ne bude li značajnih oborina u sljedećih nekoliko mjeseci. Christophe Béchu, ministar za ekološku tranziciju, kaže kako je zimska suša bez presedana i upozorava da je zemlja u stanju pripravnosti.
U Italiji presušuju neke od najpoznatijih vodenih površina. Razina vode u jezeru Garda toliko je niska da je sada moguće prošetati do otoka u sredini jezera. Prije nekoliko mjeseci ova "šetnica" nije postojala.
Sada je također puno teže pozvati vodeni taksi u Veneciji. Teže je jer su neki kanali postali preplitki da bi gondole mogle njima ploviti, dijelom i zbog nedostatka padalina. Grad koji je dugo strahovao od poplava sada se bori sa suprotnim problemom.
Vanredno stanje
Najduža italijanska rijeka Po, koja vijuga kroz sjeverno poljoprivredno središte, ima 61% manje vode nego što je uobičajeno za ovo doba godine. Prošlog je ljeta talijanska vlada proglasila vanredno stanje za područje oko rijeke Po, koje je iskusilo najgoru sušu u 70 godina.
Giorgio Zampetti, generalni direktor talijanske ekološke grupe Legambiente, strahuje da najgore tek dolazi: "2023. je tek počela, ali već pokazuje zabrinjavajuće znakove u smislu ekstremnih vremenskih događaja."
I u Španjolskoj, koja je prošle godine imala najtoplijih 12 mjeseci u historiji, postoji zabrinutost oko zaliha vode. "Ne možemo jamčiti opskrbu vodom za piće ili za ekonomske potrebe oslanjajući se isključivo na kišu", nedavno je izjavila Teresa Ribera. Ribera je ministrica ekološke tranzicije.
Stručnjaci zabrinuti: Alarm širom Evrope
Španjolska je donijela planove za ulaganje oko 24 milijarde dolara u upravljanje vodom, uključujući mjere za poboljšanje sanitarnih uvjeta i tretmana te modernizaciju navodnjavanja. Od 1980. prosječna raspoloživa količina voda smanjila se za 12%, s projekcijama da bi do 2050. moglo doći do daljnjeg smanjenja od 40%.
Suho vrijeme u Španjolskoj također prijeti cijenjenoj šunki jer niske količine oborina i rastuće temperature utječu na žireve koje jedu svinje.
I dok je Evropa prije bila pogođena ljetnim sušama, stručnjaci se boje da bi iznimno sušna zadnja dva mjeseca mogla signalizirati novu stvarnost, djelomično uzrokovanu porastom prosječne globalne temperature.
Režim u Evropi
"Ovakvi su uvjeti bili rijetki u prošlosti, ali klimatske promjene mijenjaju režime padalina u Evropi. I čine te ekstreme sve češćim i intenzivnijim. Postoji sve veća zabrinutost zbog manjka padavina u posljednjim sedmicama. I to imajući na umu i sušu 2022. godine. Nadolazeće sedmice će biti ključne", rekao je za CNN Andrea Toreti. On je klimatolog iz Zajedničkog istraživačkog centra Evropske komisije.
Toreti je rekao da bi pripisivanje zimske suše klimatskim promjenama zahtijevalo posebnu analizu koja još nije provedena. No dodao je da su takvi događaji "očekivani učinak klimatskih promjena u smislu češćih i intenzivnijih ekstrema".
