Ekonomija

Kemal Kozarić za Raport: Trebat će najmanje dvije godine da se ekonomija vrati u određenu kondiciju

Ambasador Bosne i Hercegovine Kemal Kozarić u intervjuu za Raport kaže da se u našu zemlju iz Austrije dosad vratilo 120 ljudi, a u utorak i grupa građana koji su se zatekli u Tirolu. Posredstvom ambasade BiH osiguran je njihov povratak.

„Među našim ljudima nažalost ima i studenata koji su ostali bez posla, ali se nadam da će ih brzo dobiti nazad nakon što se situacija normalizira, jer se uglavnom radi o poslovima u ugostiteljstvu i trgovini“, kaže ambasador Kozarić.

Kemal Kozarić bio je ministar finansija u Vladi Kantona Sarajevo, guverner Centralne banke BiH punih 10 godina i dekan Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. Stoga smo s njim razgovarali i o aktuelnoj ekonomskoj situaciji uzrokovanoj pandemijom koronavirusa.

Kakva je situacija u Austriji?

Situacija ide na bolje i kancelar Sebastian Kurz je najavio relaksaciju mjera, otvaraju se trgovine površine do 400 metara kvadratnih, prodavnice povrtnog materijala…, škole ostaju zatvorene do sredine maja, kao i zabrana okupljanja više od pet ljudi, ali se od prvog maja otvaraju shopping-centri, molovi. Od polovine maja restorani i hoteli.

„Povećanje broja oboljelih je 0,2 posto, Austrijanci su vrlo disciplinirani, i ovdje je zaraza Covidom-19 pod kontrolom“, pojašnjava nam.

Sve zemlje svijeta u ekonomskim su problemima.

Svi se okreću domaćoj proizvodnji. Austrija ima suficit u proizvodnji hrane, 17 posto BDP-a ostvaruju od poljoprivrede, 17 posto od turizma. Ministrica turizma pozvala je državljane Austrije da ove godine ne idu na ljetovanje van zemlje, svakako se procjenjuje da to sada neće biti moguće, i da godišnje odmore provode na planinama i jezerima u Austriji i na taj način pomognu ekonomiji. Vjerujem da će 90 posto Austrijanaca to poslušati. Oni su disciplinirani, vole svoju zemlju i vjeruju Vladi.

Nemoguće je napraviti paralelu sa BiH, posebno zbog složenosti sistema naše države.

U našoj zemlji problem je „kompozicija“ države, svako donosi svoje mjere na raznim nivoima, i onda se rasipaju resursi na općinama, kantonima, entitetima, državi. Da se skupe na jedno mjesto, vjerovatno bi imale neku snagu. Tako je i kada je u pitanju epidemiološki, odnosno zdravstveni dio, i ekonomski. Išli smo prema MMF-u jer ne možemo ići prema evropskim fondovima, dok će recimo Hrvatska i Slovenija to raditi. Zato nam je jako važna Evropska unija i integracije, ali to ovi koji donose odluke vjerovatno to ne prepoznaju dovoljno.

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik traži da Centralna banka BiH “oslobodi” novac smanjenjem obavezne stope. Šta CBBiH može učiniti sada?

Imaju relevantne osobe koje u Centralnoj banci koje mogu dati zvaničan odgovor na taj legitiman zahtjev, to nije ništa strano, to je instrument obavezne rezerve, jedini monetarni instrument koji koristi Centralna banka Bosne i Hercegovine i mi smo ga koristili 2008. godine.

Centralna banka BiH dala je saopćenje u kojem su rekli da je trenutno preko 2,4 milijarde prekoobavezne rezerve sredstava, što jasno govori da je bankarski sektor likvidan, a inače se taj instrument koristi za likvidnost.

Ukoliko banke dođu u situaciju da nisu likvidne ili da se želi da im se potakne kreditni rast, onda se oslobađa taj nivo sredstava. Znači ako bi se stopa obavezne rezerve spustila na 7 posto, tu bi se oslobodila još cca jedna milijarda KM. Centralna banka, ukoliko bude trebalo, to može uvijek uraditi. Trenutno su se očitovali da to u ovom momentu ne treba, i ja također mislim da ne treba.

Ali ne treba od toga praviti paniku niti smatrati taj zahtjev opasnim, jer to nisu sredstva Centralne banke. To su sredstva banaka, odnosni njihovih klijenata – fizičkih lica i privatnih preduzeća. To je tuđi novac i banke ga mogu koristiti samo da pojačaju kreditnu aktivnost. To nisu sredstva koja se mogu uzeti za nešto drugo. Jedino bi banke od tih sredstava mogle kupiti entitetske papire ili državne papire. Postoji, naime, Zakon o javnom dugu i garancijama i možda je prilika da država izdaje vrijednosne papire na državnom nivou, da se pojavi na domaćem i inostranom finansijskom tržištu jer smo mi umjereno zadužena zemlja, 33,2 posto BDP-a je javni dug BiH. Sumnjam da će se ovo desiti zbog političkih razloga, iako mislim da ekonomski razlozi ovaj put moraju biti ispred političkih, jer je u pitanju egzistencija svih građana BiH.

Tako da mislim da trenutno ne treba dirati ovo što sada radi Centralna banka BiH. Ona je zadužena za monetarnu stabilnost, ona to zasad ispunjava i to je ok.

Banka ima sasvim dovoljno stvari koje sada treba da radi i radi, da održava platne sisteme, da obezbijedi dovoljnu količinu gotovine da može snabdijevati komercijalne banke da upravljaju deviznim rezervama na siguran i profitabilan način. I to, koliko znam rade na pravi način. Oni su fiskalni agent Bosne i Hercegovine.

U pismu namjere MMF-u stoji da neće biti dozvoljeno korištenje deviznih rezervi  CBBiH za fiskalne potrebe jer bi to ugrozilo valutni odbor i zaprijetilo finansijskoj stabilnosti.

To je prva rečenica u pismu namjere i znači da se vlastima ne dozvoljava da raspakuje valutni odbor i to je ok, to ne treba dozvoliti.

Zaključit će kreditnu liniju sa EBRD-om kao podršku sistemu za osiguranje depozita i usvojiti novi Zakon o osiguranju depozita za sanaciju kao jačanje okvira za sanaciju banaka.

Agencija za osiguranje depozita (AOD) ima Fond koji može da pokrije značaj iznos osiguranih depozita (50.000), to je jako važno za klijente koje imaju štednju. Ukoliko fond bude nedostatan, EBRD će osigurati okvirni kredit za AOD, ako bude trebalo da koristi da bi mogla isplatiti depozite. To je osigurač za Agenciju za osiguranje depozita.

Kada je riječ o Zakonu, vjerovatno je formiran fond za sanaciju banaka koje će same izdvajati iz svoje aktive određeni procent. Tako se radi u Evropskoj uniji, postoji sanacioni fond i onda, ukoliko banka ima problema, iz tog Fonda može se pomaže, a ne da poreski obveznici plaćaju greške banaka.

Kako vidite situaciju sa moratorijem na kredite?

Agencije su donijele adekvatnu odluku o moratorijima na kredite u prvoj fazi. Oni koji ne mogu da vraćaju ne trebaju da ih vraćaju, a oni koji mogu, poput Elektroprivrede ili Telecoma, ili neki uposlenici koji imaju poslove u državnim i privatnim firmama koje su stabilne, trebaju da nastave da plaćaju kredite. Moratorij mora da funkcionira za one koji su ostali bez posla. E sad, je li on dovoljan, vidjet ćemo ovisno o tome koliko će ovo sve trajati. Ne znam jesu li tri mjeseca dovoljna.

Ukoliko se ekonomija vrati u određenu kondiciju, iako sam siguran da će trebati najmanje dvije godine da se neke stvari vrate kakve su bile, onda se može razmišljati da se produži moratorij.

Ono što mislim da je sada jako važno jeste da se bankama ograniči kamata na tekuće račune. Tu je kamata veća od 10 i 12 posto. A ljudi sada nemaju novca i ulaze u kredite po tekućem računu i tu oni uzimaju ogroman novac od klijenata jer svakome nedostaje novca i ulazi u crveno. Tu su kamate jako velike i mislim da tu ima prostora da se smanje i da banke pokažu empatiju prema klijentima i na taj način im pomognu. Naravno da to ne treba davati bez kamata, ali mislim da su kamate prevelike.

Na kraju, vrijeme je za ekonomski patriotizam, da proizvodimo domaće, kupujemo domaće, štitimo domaću proizvodnju.