Kina od početka godine nije finansirala nijedan novi projekt u Rusiji, Šri Lanki i Egiptu kroz svoju globalnu inicijativu "Pojas i put" (Belt and Road Initiative). Ovo je doprinijelo značajnom smanjenju novca koji se priliva u kasu Kremlja, zbog čega su tamošnji zvaničnici zabrinuti.
Kina već mjesecima nije uložila novac u Rusiju, što je neobično s obzirom na raniji dogovor lidera ove dvije zemlje – Vladimira Putina i Xi Jinpinga.
Naime, u junu ove godine, predsjednici dvije države potpisali su sporazum o proširenju saradnje.
„Dogovoreno je proširenje saradnje u energetici, finansijama, industriji, transportu i drugim sferama, uzimajući u obzir globalnu ekonomsku situaciju koja se zakomplikovala zbog nelegitimne politike sankcija Zapada“, naveo je tada Kremlj u saopštenju.
Putin i Xi su tada zaključili da su odnosi Rusije i Kine na historijskom nivou, što, prema riječima prvog čovjeka Kremlja, ništa neće uspeti da poljulja.
Međutim, situacija je sada drugačija. Iz zasad nepoznatog razloga, investicije u Rusiji su prestale. Ovo predstavlja veliki problem za državnu kasu, obzirom na sankcije koje su Evropska unija, Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države uvele Rusiji, čime su sa tom zemljom prekinuti svi trgovinski odnosi.
Kremlj se tada oslonio na partnere sa istoka, najprije na Kinu, računajući da će tako nadomjestiti nedostatak u kasi.
Kineski naftni gigant odustaje od Rusije
Kineska državna kompanija Sinopek obustavila je pregovore o velikoj pethohemijskoj investiciji u Rusiji i ulaganja marketinški poduhvat s gasom.
Odluka najvećeg azijskog prerađivača nafte da zaustavi potencijalno ulaganje od pola milijarde dolara u gasno-hemijsku fabriku i u poduhvat za plasiranje ruskog gasa u Kinu naglašava rizike, čak i za najvažnijeg diplomatskog partnera Rusije, od neočekivano teških sankcija koje provodi Zapad.
Zvanični Peking se više puta izjasnio protiv sankcija, insistirajući na očuvanju normalne ekonomske i trgovinske razmjene sa Rusijom, i odbio je da osudi akcije Moskve u Ukrajini ili da ih nazove "invazijom".
Ali iza kulisa, vlada je oprezna da kineske kompanije ne prekrše sankcije i vrši pritisak na njih da pažljivo pristupaju investicijama u Rusiji, koja je drugi najveći kineski dobavljač nafte i treći najveći dobavljač gasa.
Otkako je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, tri kineska državna energetska giganta - Sinopek, CNPC i CNOOC, obustavile su investicije zbog utjecaja sankcija.
"Pojas i put" nazaduje
Kada je riječ o samoj inicijativi "Pojas i put", u prvih šest mjeseci od početka godine ostvarene su investicije u vrijednosti od 28,4 milijarde dolara kroz finansiranja i globalna ulaganja. Ovo predstavlja pad u odnosu na isti period prošle godine, kada je u okviru inicijative bilo investicija u vrijednosti od 29,4 milijarde dolara.
Projekt je počeo da gubi na snazi nakon što je Kina ojačala kontrolu kapitala kako bi zaustavila pad sopstvene valute, a sve veći broj inostranih projekata zapao u probleme. Pandemija virusa korona je pogoršala te probleme, a zemlje u Aziji i Africi posebno se bore s otplatom kredita.
Oko 11.8 milijardi dolara kineske inicijative u prvoj polovini godine otišlo je na ulaganja, a 16.5 milijardi dolara otišlo je na građevinske ugovore djelimično finansirane kineskim zajmovima. Time je ukupan finansijski angažman Kine od pokretanja inicijative 2013. godine porastao na 931 milijardu dolara.
Energija i gas i dalje su u kineskom fokusu kad je riječ o infrastrukturi i zauzimaju 73 posto ukupne potrošnje u prvih šest mjeseci ove godine, u odnosu na 63 posto prije godinu. Najveći dio sredstava - oko trećine, otišao je na Bliski istok.
