Svijet

Kriza u EU: Putin koristi gas kao političko oružje, a Evropa se bori za cijenu

Snabdijevanje gasom, odnosno energetska stabilnost, trenutno je top tema širom Evrope. Iza svega se kriju okršaji Rusije i EU. Cijena gasa u Evropi porasla je u ponnjedeljak na početku trgovanja na londonskoj ICE berzi iznad 960 dolara za 1.000 kubnih metar, prema podacima o trgovanju.

Trenutna cijena za 1000 metara kubnih po ovom Ugovoru iznosi 270 dolara, neupredivo niže od trenutne komercijalne cijene. Kako piše Blic, u trenutnim razgovorima Gazpromeksport nudi novi dugoročni ugovor sa modelom formiranja cijene na principu 70% TTF (referentna berza u Nizozemskoj za cijelu Evropu) i 30% naftna formula, bez ikakve fleksibilnosti.

Evropa više od polovine svog gasa dobija iz Rusije, ali su ugovori s ruskom državnom kompanijom Gaspromom osmišljeni da zadovolje normalne potrebe, a ne da se obnove iscrpljene zalihe. I tu dolazimo do još jednog ključnog momenta - brojni evropski političari optužili su Moskvu da koristi krizu goriva kao polugu utjecaja, optužbu koju je Kremlj više puta odbijao.

"Rusija može da poveća isporuke prirodnog gasa Evropi preko gasovoda Sjeverni tok 2, čim dobije zeleno svjetlo od Njemačke", izjavio je 21. oktobra ruski predsjednik Vladimir Putin, okrivljujući politiku Evropske unije za energetsku krizu i rekordno visoke cijene.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Layen izjavila je ranije da je Norveška povećala izvoz gasa u zemlje EU kako bi zadovoljila povećanu potražnju, dok ruski Gasprom nije otišao dalje od poštovanja dugoročnih ugovora sa EU.

Rusija ne žuri da isporuči dodatni gas Evropi tradicionalnim kopnenim putevima preko Bjelorusije, Poljske i Ukrajine, već traži da se završi gasovod "Sjeverni tok 2" koji zaobilazi tranzitne zemlje.

Iako je izgradnja cjevovoda pri kraju, njegov početak rada zavisi od toga koliko brzo će Evropska unija certifikovati njegovog operatera kao nezavisnog distributera.

Evropska mreža operatora prijenosnog sistema za gas, kojeg prati sigurnost snabdijevanja, saopštila je da će hladna zima u Evropi zahtijevati povećanje uvoza gasa za oko pet do 10 posto u poređenju sa prethodnim maksimalnim nivoima.

Nekoliko zemalja proteklih sedmica potpisala je nove ugovore sa Rusijom, koji su bili dosta nepovoljniji nego prethodni.

Isporuke gasa cjevovodom Jamal-Evropa između Rusije i Njemačke nisu bili pokrenute na vreme. Reverzibilni tok, odnosno slanje gasa iz Njemačke u Poljsku gasovodom Jamal-Evropa onemogućava "Gaspromu" da krene sa isporukama dodatnih količina ovog energenta kako bi, shodno naredbi predsjednika Vladimira Putina izdatoj krajem oktobra, dopunio svoja evropska skladišta.

Analitičari napominju da Rusija nije rezervisala dodatne dan-unaprijed kapacitete za isporuku na mjernoj stanici Malnov, na njemačko-ruskoj granici, niti preko Ukrajine na graničnim prelazima Sudža ili Sohranovka, kao alternativnu jednu rutu za izvoz gasa u Evropu, što znači da vjerovatno nema nade da će biti dodatnih isporuka za Evropu. Reuters navodi također da "Gasprom" ne planira da ponudi gas za evropsko spot tržište na svojoj elektronskoj prodajnoj platformi.