Svijet

Ključa, a svi se pitaju isto: Može li NATO zaustaviti Putinov vojni stroj? Rusi imaju moćniju vojsku na žarištu, ali…

NATO žuri na borbene položaje dok se njegovi čelnici na samitu u Madridu cjenkaju oko novonajavljenih snaga od 300.000 vojnika i dok samo deseci hiljada čuvaju istočno krilo Evrope od nove ruske agresije. Savez želi ojačati snage koje se mogu mobilizirati za borbu protiv Rusije u roku od 30 dana, ali detalje o tome koje će nacije činiti taj broj, još treba dogovoriti.

Dok završe pregovori između tipično sramežljivih europskih nacija o novoj vojsci - a predviđa se da će to biti tokom sljedeće godine - istočnu granicu od Baltika do Crnog mora branit će otprilike 30.000 većinom američkih vojnika. To nameće pitanje: mogu li pobijediti u slučaju ruskog napada?

Čistom igrom brojeva, Daily Mail došao je do podatka da Rusija ima moćniju silu, ako govorimo o vojsci na tom području. Dakako, NATO je ukupno gledajući neusporedivo brojčano i tehnološki nadmoćniji, ali kada govorimo o istočnoj Europi - tu su Rusi u prednosti.

Tokom vojnih vježbi 'Zapad', koje su mnogi smatrali probom za rusku invaziju na Evropu, Vladimir Putin je tvrdio da je okupio do 200.000 vojnika zajedno sa stotinama tenkova i oklopnih vozila, te desecima zrakoplova i helikoptera. Međutim, borbe u Ukrajini pokrenule su ozbiljna pitanja o učinkovitosti ruske vojske - od loše taktike do zastarjele opreme i demoraliziranih trupa. U nešto više od četiri mjeseca u Ukrajini je ubijeno 25.000 ruskih vojnika, a uništeno je 1.000 tenkova koje će Moskva teško zamijeniti.

NATO, s druge strane, ima osam borbenih grupa u istočnoj Evropi, koje se sastoje od tisuća vojnika stalno baziranih na istočnoj bojišnici i hiljade drugih koji su raspoređeni nakon ruske invazije. Većina tih trupa su američke - približno 3000 padobranaca u Rumuniji, još 4700 u Poljskoj i 7000 vojnika u Njemačkoj - s Britanijom koja raspoređuje drugi po veličini kontingent od 1700 vojnika, dok evropske nacije poput Njemačke, Francuske, Mađarske i Norveške daju trupe, tenkove i oklopna vozila.

Malo je vjerovatno da će ove snage same moći poraziti rusku vojsku, ali nisu za to ni zamišljene: njihova je uloga da djeluju kao tripwire (pasivni mehanizam) koji napad može zadržavati dok se pričuvne snage ne pridruže borbi.

A te su snage mnogo značajnije: 100 000 američkih vojnika pod europskim zapovjedništvom SAD-a, uključujući stotine tenkova, 200 mlažnjaka uključujući lovce najnovije generacije F-35 i USS Theodore Roosevelt Carrier Strike Group - koja se može pohvaliti s još 70 mlažnjaka zajedno s lanserima krstarećih projektila i drugim teškim naoružanje.

Američka 2. konjička pukovnija s 300 oklopnih vozila stalno je stacionirana u Njemačkoj, a padobranci 173. zračnodesantne su u sjevernoj Italiji. Više od 100 tenkova, hiljade oklopnih vozila, raketnih jedinica, dalekometnog topništva i helikoptera također se nalaze u rezervi - zajedno s još 10.000 NATO vojnika u visokoj pripravnosti - najviše njih raspoređeno je po Njemačkoj (36.160 vojnika), Italiji (12.661 vojnik) i Velikoj Britaniji (9.766 vojnika). Slijede Španjolska (3.108), Norveška (2.593), Turska (1.709) i Belgija (1.137), a na začelju su Nizozemska (436 vojnika), Grčka (376), Portugal (243), Poljska (172) i Rumunija (137).

Još stotine tisuća ljudi iz regularnih vojski, pričuva i teritorijalnih obrambenih jedinica europskih nacija gotovo bi se sigurno pridružili borbi, a sve to ostavilo bi Rusiju brojčano nadjačanom.

Odlučujuće bi naravno bilo kada bi i ako bilo koja strana upotrijebila nuklearno oružje. Rusija tvrdi da ima tehnološku prednost na ovom frontu, iako SAD ima približno isti broj zaliha nuklearnih bojevih glava, a postavlja se pitanje i koliko je ruskih projektila operativno s obzirom na stanje njihove regularne vojske.

To su sve brojke prije nego što se uzme u obzir Stoltenbergov plan za dodatnih 260.000 rezervi NATO-a, iako nije jasno hoće li to biti nove trupe ili jednostavno reklasifikacija postojećih snaga kako bi se stavile pod zapovjedništvo NATO-a.

"Naravno, to zahtijeva, kao i uvijek kada radite stvari u NATO-u, da saveznici doprinesu snagama koje su obećali dati i da žive u skladu s takvom odlukom. Ali na temelju onoga što smo radili prije, uvjeren sam da će se to dogoditi i ovaj put", rekao je Jan Stoltenberg.

Uz Stoltenbergovo obećanje, američki predsjednik Joe Biden također je pristao poslati tisuće dodatnih vojnika u Rumunjsku i na Baltik, obvezavši se izgraditi prvu američku stalnu vojnu bazu u Poljskoj, rasporedivši dvije nove eskadrile borbenih aviona u Ujedinjenom Kraljevstvu, poslavši još dva razarača u Španjolsku, te povećavši protuzračne odbrane u Italiji i Njemačkoj.

Britanija je u međuvremenu pristala potrošiti dodatnu milijardu funti na jačanje Ukrajine - koja nije članica saveza, ali se uvelike oslanja na potporu zemalja NATO-a - te je odredila dodatnih 1000 vojnika za brzo raspoređivanje u Estoniji u slučaju napada Rusije.

Više aviona Typhoon bit će poslano na Cipar, dok će nosač aviona i njegovi prateći brodovi biti ponuđeni NATO-u, dodao je ministar odbrane Ben Wallace. Zrakoplovi za nadzor također bi se mogli koristiti u Crnom moru ako se isporuke žita ponovno pokrenu iz ukrajinskih luka.

Finska i Švedska će pak, nakon priključenja, Savez ojačati s desecima hiljada vojnika, ogromim brojem topništva, brodova i podmornica te proširiti NATO-ovu istočnu liniju bojišnice sve do Arktičkog kruga.

Poljska, koja dijeli dugu kopnenu granicu s Ukrajinom, ojačana je NATO trupama i posljednjih mjeseci ubrzano kupuje najnovije američko oružje kako bi pokušala odvratiti Rusiju od napada.

A kako bi otklonile svaku prijetnju od napada, na pojačanje pozivaju i Baltičke države - koje su dugo smatrane NATO-ovom Ahilovom petom.

"Potrebna nam je nova, snažnija pozicija koja će značajno ojačati odvraćanje i obranu istočnog krila", izjavila je Kyllike Sillaste-Elling, voditeljica odnosa s NATO-om u estonskom ministarstvu vanjskih poslova za The Independent.

"Trebali bismo pogledati što je Putin govorio u svojim strateškim ciljevima, uključujući spominjanje bivšeg Sovjetskog Saveza. Kao izravni susjed ne možemo tek tako previdjeti te izjave. Mali smo, nalazimo se krajnje sjeveroistočno uz Rusiju. Nemamo se kamo povući, nemamo kamo otići. Zato moramo imati što više na mjestu."

Posljednjih dana jačaju baltički strahovi oko Suwalki koridora, tačnije, otkako je Litva primijenila EU sankcije i onemogućila Rusiji tranzit robe preko svog teritorija, a prema ruskoj enklavi Kalimnjingradu. Litavska ruta je ključna opskrbna linija između Bjelorusije, bliskog saveznika Rusije, i Kalinjingrada, a Suwalki koridor povezuje Bjelorusiju i Kalinjingrad, prolazeći kroz teritorij Litve i Poljske koje su članice NATO-a.

Postoji bojazan da bi Putin mogao pokrenuti munjeviti napad kako bi zauzeo upravo taj teritorij i tako ponovno otvorio opskrbne linije prema Kalinjingradu, odsijecajući istovremeno baltičke države od kopnene Evrope, što bi otežalo i dolazak vojnog pojačanja u te zemlje.

"Ne možete zanemariti mogućnost da će Rusija napasti. Suwalki koridor je doista najlakša meta. To je 'meko tkivo' NATO-a", izjavila je Viktorija Starych-Samuoliene, stručnjakinja iz Litve i suosnivačica Vijeća za geostrategiju za The Times.

Baltički strahovi nisu neutemeljeni. Rusija je već počela prijetiti Litvi, s hakerskom skupinom Killnet koja je započela višednevni cyber napad na zemlju početkom prošle sedmice i ciljala na njezin komunikacijski, energetski i finansijski sektor. Litavski društveni mediji također su bili preplavljeni lažnim videima i novinskim izvješćima koji su sugerirali da se Amerika priprema suspendirati zemlju iz NATO-vog obećanja iz članka 5, što bi značilo da Savez neće stati u njezinu obranu ako bude napadnuta.

Norveška je također izvijestila o sličnim napadima, nakon što je počela provoditi embargo na robu, za koji Rusija kaže da je odsjekla svoje baze na arktičkom arhipelagu Svalbard.

Norveška, koja nije u EU-u, ali primjenjuje sankcije EU-a protiv Rusije, rekla je da sankcije neće utjecati na prijevoz robe brodom do Svalbarda. Ali veliki dio tereta za ruska naselja na arhipelagu prvo prolaze kroz kontrolnu tačku kopnene Norveške, koja je zatvorena za sankcioniranu robu.

Brojne institucije u Norveškoj bile su izložene takozvanom distribuiranom kibernetičkom napadu uskraćivanja usluge (DDoS) u posljednja 24 sata, priopćilo je u srijedu norveško sigurnosno tijelo NSM, okrivljujući 'kriminalnu prorusku skupinu'. Napadi, koji su započeli tokom noći, bili su usmjereni na privatne i javne ustanove koje nude važne usluge, rekla je agencija, ali nije navela imena onih koji su bili pogođeni.