Svijet

Koliko je ozbiljna epidemija u Švedskoj? Jedni misle da umire previše ljudi, drugi da je najgore prošlo

Švedska strategija ostavljanja velikih dijelova društva otvorenima uživa široku podršku tamošnje javnosti. Strategiju su osmislili naučnici, vlada je podržala, ali nisu svi švedski virolozi uvjereni da je ispravna. U Švedskoj nema zatvaranja. Širom svijeta kruže fotografije barova prepunih ljudi i dugih redova ispred kioska sa sladoledom, no čini se da je ipak mit kako se u ovoj zemlji živi normalno, piše BBC.

Malo toga je zaista zatvoreno, ali podaci pokazuju da je velika većina stanovništva dobrovoljno prihvatila socijalno distanciranje, što je suština švedske strategije usporavanja širenja virusa. Korištenje javnog prijevoza bitno je smanjeno, mnogi rade od kuće, a većina se suzdržala od putovanja tokom uskrsnih blagdana. Vlada je također zabranila sva okupljanja više od 50 ljudi te posjete staračkim domovima.

Devet od deset Šveđana kaže kako se prilikom susreta s drugim ljudima uglavnom drže barem metar udaljenosti, pokazuje anketa agencije Novus, a prije mjesec tako se ponašalo samo sedam od deset ispitanika.

Koliko je ozbiljna epidemija

Gledano očima švedskog zavoda za javno zdravstvo, reakcija ljudi zaslužuje slavlje, iako oprezno. Ovakav pristup izazvao je višesedmičnu globalnu debatu oko toga je li Švedska prihvatila razuman i održiv plan ili je nenamjerno gurnula svoje stanovništvo u eksperiment koji uzrokuje nepotrebne žrtve i može biti neuspješan u pokušaju kontrole Covida-19.

U Stockholmu, trenutnom epicentru virusa, broj zaraženih uglavnom je prestao rasti, iako je krajem ove sedmice došlo do porasta koji se objašnjava povećanim brojem testova. U jedinicama intenzivne njege i dalje ima mjesta, a još nije došlo do toga da se mora koristiti nova poljska bolnica u bivšem kongresnom centru, ističe BBC.

„U velikoj mjeri uspjeli smo postići ono što smo namjeravali. Švedski zdravstveni sistem i dalje funkcionira, uz dosta napora, ali ne tako da odvraća pacijente“, rekao je glavni državni epidemiolog Anders Tegnell.

Za razliku od ostalih zemalja u kojima političari predvode nacionalni odgovor na krizu, dr. Tegnell je vodio većinu konferencija za novinare. Njegov je ton uglavnom usmjeren na činjenice, sa snažnim fokusom na brojke i tek rijetko spominje emocionalni utjecaj krize na žrtve i njihove porodice. No zavod za javno zdravstvo uživa visok nivo povjerenja tokom pandemije.

Drugačiji put

Švedska odluka da u odnosu na druge evropske zemlje ostavi veći dio društva otvorenim uslijedila je nakon što je dr. Tegnell sa saradnicima koristio simulacije koje su ukazivale na ograničeni utjecaj virusa u odnosu na brojnost populacije. Drugi naučnici imali su drugačije simulacije, uključujući i poznatu studiju Imperial Collegea u Londonu, na temelju koje je britanska vlada očito donijela odluku o karantinskim mjerama, objašnjava BBC.

Osim toga, Zavod za javno zdravstvo prihvatio je ideju da je velika većina slučajeva blaga. Ali negira da se njegova strategija bazira na konačnom postizanju imuniteta krda. Temeljni je cilj provesti manje stroge mjere socijalnog distanciranja koje se mogu održavati u dužem periodu. Škole za djecu do 16 godina ostale su otvorene kako bi roditelji u ključnim sektorima mogli raditi. Sve druge nordijske zemlje odlučile su se za strožija privremena ograničenja, iako su neka od njih u međuvremenu ublažena.

S populacijom od 10 miliona, Švedska ostaje među 20 zemalja s najvećim brojem ukupno zaraženih, iako uglavnom testiraju samo osobe s ozbiljnim simptomima. U posljednje vrijeme više se testiraju radnici u ključnim sektorima. Švedska ima višu stopu smrtnosti u odnosu na brojnost populacije nego druge skandinavske zemlje.

Za razliku od nekih drugih zemalja, Švedska u svoju statistiku uključuje preminule u staračkim domovima, koji čine oko 50 posto svih žrtava. Dr. Tegnell priznaje da je to glavna briga. Stranci, posebno oni iz Somalije, koji češće žive u višegeneracijskim domaćinstvima, čine veći postotak među žrtvama nego što ih ima u populaciji.

„Previše ljudi umire“, kaže Claudia Hanson, epidemiologinja s Karolinska Instituta, najveće švedske ustanove za medicinska istraživanja. Ona je kritična prema vladinom pristupu i tvrdi da je u martu trebalo privremeno zatvoriti društvo kako bi se uspostavila kontrolu nad situacijom. Dr. Hanson je bila među 22 naučnika koji su prošle sedmice u vodećim švedskim dnevnim novinama objavili osuđujući članak, sugerirajući da odluke donose „dužnosnici bez talenta“.

Ko je Anders Tegnell

Ali glavni državni epidemiolog Anders Tegnell prilično je popularan u Švedskoj. Iskusni naučnik s više od 30 godina iskustva u medicini, poznat je po opuštenom ponašanju i sklonosti puloverima.

„On je jednostavna osoba. Mislim da ga ljudi smatraju snažnim vođom, ali i staloženom osobom, koja je oprezna u onome što govori. To mnoge ljude čini spokojnima“, kaže za BBC Emma Frans, švedska epidemiologinja i naučnica.

Ona tvrdi da mnogi nacionalni i strani mediji traže konflikt unutar naučne  zajednice, dok ona vjeruje da postoji konsenzus kako je Tegnellov pristup „prilično pozitivan“ ili barem „ništa lošiji od drugih strategija“.

Hoće li razviti imunitet

Historija će donijeti sud o tome koje su zemlje postupile ispravno. Ali novija naučna rasprava fokusirana je na broj Šveđana koji su se možda zarazili bez iskazivanja ikakvih simptoma. To je važno zato što mnogi naučnici vjeruju da bi Šveđani mogli završiti s mnogo višim nivoom imuniteta u poređenju s populacijama koje žive pod strožijim ograničenjima.

Zavod za javno zdravstvo ove je sedmice sugerirao da će do početka maja trećina stanovnika Stockholma biti zaražena. Potom je ta procjena revidirana na 26 posto, nakon što je ova ustanova priznala grešku u izračunu. Ali, nekoliko uglednih naučnika ponudilo još veće brojke.

Profesor Johan Giesecke, bivši glavni naučnik Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) vjeruje da će do kraja aprila najmanje polovina stanovnika Stockholma imati virus. Mogla bi to čak biti i polovina švedske populacija, sugerira matematičar stockholmskog univerziteta Tom Britton.

Sve dok ne bude razvijena vakcina, Švedskoj će imunitet vjerovatno biti važan, smatra Emma Frans.

„Kad su u pitanju studije na ostalim vrstama koronavirusa, one su pokazale da ljudi stječu imunitet. Možda ne dugoročni, ali čak i kratkoročno imunitet možda može zaustaviti pandemiju“, kaže dr. Frans za BBC.

Švedski Zavod za javno zdravstvo vjeruje da je još prerano govoriti o tome koliki će utjecaj stopa asimptomatske zaraze imati na zaštitu opće populacije.

„Još ne znamo mnogo toga o imunitetu. Znat ćemo više kad više ljudi budemo testirali na protutijela, ali i kako više vremena bude prolazilo, te ako bude više pojava ponovne infekcije“, rekao je Anders Wallensten, zamjenik dr. Tegnella.

Ova neizvjesnost znači da nema garancije da će Šveđani u područjima s visokom stopom zaraze uskoro moći napustiti mjere socijalnog distanciranja.

Šta će se dalje događati u Švedskoj, može ovisiti o tome hoće li se ljudi i dalje držati socijalne distance. Neki su Šveđani odgovorili „izljevom nacionalizma“ i „osjećajem ponosa zato što Švedska odstupa od evropskih normi“, smatra prof. Nicolas Aylott, politolog sa Univerziteta Södertorn u Stockholmu.

„To je svojevrsni odjek duboko ukorijenjenog osjećaja posebnosti Švedske“, dodaje Aylott.

To bi Šveđane moglo potaknuti da slijede preporuke, ali zemlja nije nimalo ujedinjena. Na društvenim mrežama došlo je do glasnog neslaganja, jer se neki stranci u Švedskoj zalažu za strožije mjere. U međuvremenu, postoje znakovi da neki stanovnici Švedske smatraju kako je najgora kriza završena.

Podaci s mobitela ukazuju da stanovnici Stockholma provode više vremena u centru nego prije dvije sedmice, a prošli vikend policija je izrazila zabrinutost zbog gomile ljudi u noćnom životu. Premijer Stefan Löfven upozorio je da „nije vrijeme za opuštanje“ i provođenje više vremena s prijateljima i porodicom. No, dolaskom proljeća nakon zloglasno duge i mračne švedske zime, to će biti lakše reći nego provesti.