Možda niste znali, ali kometi su često "alkoholizirana" nebeska tijela. Naime, kada se približe našem Suncu i ugriju, počinju izbacivati alkoholne spojeve u svemir.
Izgleda da su neki od njih skloniji alkoholu od drugih. Naučnici su nakon analize atmosfere (kome) kometa 46P/Wirtanen, koji je projurio unutarnjim predjelom Sunčevog sistema 2018. godine, uočili "abnormalno veliku" količinu alkohola.
"46P/Wirtanen ima jedan od najviših omjera alkohola i aldehida izmjerenih u bilo kojem kometu do sada. To nam govori o načinu na koji su se molekule ugljika, kisika i vodika raspoređivale u ranom Sunčevom sustavu, kada je stvoren Wirtanen", rekao je planetarni naučnik Neil Dello Russo sa Sveučilišta Johns Hopkins.
Redoviti gost
Komet 46P/Wirtanen prilično je redovit posjetitelj unutrašnjeg dijela Sunčevog sustava. Okrene se oko Sunca svake 5.4 godine, pri čemu ponekad dođe toliko blizu Zemlje da ga na noćnome nebu možemo vidjeti golim okom, piše Science Alert.
Tokom svog zadnjeg posjeta, u decembru 2018., prišao nam je na blizinu od 11.6 miliona kilometara, odnosno oko 30 puta više od prosječne udaljenosti između Zemlje i Mjeseca.
Astronomi su iskoristili ovu priliku kako bi ga proučavali koristeći se spektografom Near-Infrared Spectrograph (NIRSPEC) zvjezdarnice Keck. Pomoću ovog uređaja analizirali su sunčevu svjetlost koja prolazi kroz komu kometa kako bi utvrdili njen hemijski sastav.
Šta nam sve može reći koma?
Kome nam mogu puno reći o vanjskom dijelu Sunčevog sustava. Kometi se od asteroida razlikuju po tome što su sastavljeni od raznolikih smrznutih spojeva. Asteroidi su pak većinom kamena ili metalna nebeska tijela.
Tokom većeg dijela orbite kometa ti spojevi su smrznuti, no kada se komet dovoljno približi Suncu, led počinje sublimirati (prelaziti iz krutog stanja u plinovito) i pritom izbacivati prašinu s površine te stvarati prašnjavu i plinovitu ovojnicu.
Taj materijal tvori repove plina i prašine, po kojima su kometi poznati i kojima mogu zahvaliti na svojoj ljepoti.
Budući da je ovaj materijal bio smrznut u kometu od vremena kada je on formiran, iz ranog razdoblja Sunčevog sistema, kada sublimira nudi nam informacije o sastavu iskonskog oblaka plina iz kojeg je nastao i sam Sunčev sustav.
U komi 46P/Wirtanena nalazili su se: acetilen, amonijak, etan, cijanovodična kiselina, metanol i voda.
Komet s visokom temperaturom
NIRSPEC je također izmjerio temperaturu kome i došao do zanimljivog otkrića – bila je toplija nego što bi je moglo zagrijati Sunce.
"Ustanovili smo da se temperatura vodenog plina u komi nije značajno smanjivala s udaljenošću od jezgre, što podrazumijeva mehanizam zagrijavanja", rekla je astronomkinja Erika Gibb sa Univerziteta Missouri.
Za sada nije poznato o kakvom se sistemu zagrijavanja radi, ali postoji nekoliko teorija. Primjerice, sunčevo zračenje moglo je ionizirati neke molekule u komi, blizu jezgre, što bi rezultiralo oslobađanjem elektrona. Ti bi se elektroni zatim mogli sudariti s drugim molekulama i na njih prenijeti energiju koja se oslobodila kao toplina.
Druga mogućnost je da su se čvrsti komadići leda odlomili te odmaknuli od jezgre i prije procesa sublimacije, oslobađajući energiju tokom sudara.
Na kometima su pronađeni i sastojci koji su potrebni za razvoj života te bi proučavanje ovih svemirskih zaleđenih gruda moglo biti od velike važnosti ne samo za razumijevanje nastanka Sunčevog sustava, već i tokom potrage za vanzemaljskim životom.
"Ovakve studije kometa su uzbudljive jer služe kao temelj za pitanje od milion dolara – jesmo li sami u svemiru?" rekao je astronom Greg Doppmann iz zvjezdarnice Keck.
