Svijet

Konačno progovorili Turci čije izručenje iz Švedske želi Erdogan: Ovo su naši ‘grijesi’

NATO je zvanično pokrenuo proces uvođenja Švedske i Finske u svoj vojni savez. Ali ključni uslov za članicu NATO-a Tursku je predaja više od 70 ljudi koji je njen predsjednik Recep Tayyip Erdogan opisao kao teroriste.

Lideri dvije nordijske nacije kažu da ozbiljno shvataju ovo pitanje, ali na kraju je izručenje na sudovima, a ne političarima. Pa koga Turska želi i da li bi ikada bili deportovani u Ankaru?

Zahtjevi Turske

Švedska i Finska su se prijavile za pridruživanje odbrambenom savezu Zapada nakon što je Rusija pokrenula rat u Ukrajini. Turska je bila jedina od 30 država članica NATO-a koja je blokirala njihove kandidature sve dok dvije nordijske države nisu pristale na niz zahtjeva - uključujući predaju osoba koje su navodno povezane s terorizmom.

Prema memorandumu potpisanom na samitu NATO-a prošle sedmice, Finska i Švedska složile su se da će ekspeditivno i temeljito rješavati turske zahtjeve za deportaciju ili ekstradiciju osumnjičenih za terorizam, uz "bilateralne pravne okvire za olakšavanje ekstradicije".

Predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je da je Švedska obećala izručiti 73 "terorista" i da je već poslala tri ili četiri od njih. Provladin turski dnevnik Hurriyet objavio je spisak od 45 osoba, uključujući 33 tražene iz Švedske i 12 iz Finske.

Traženi od strane Turske

Turska je posebno zainteresovana za primopredaju pojedinaca za koje smatra da su povezani sa Radničkom partijom Kurdistana (PKK), koju EU, SAD i Velika Britanija smatraju terorističkom grupom. Također je po sljedbenicima prognanog turskog sveštenika Fethullaha Gulena. Turska okrivljuje guleniste za neuspjeli državni udar protiv predsjednika Erdogana 2016. godine.

BBC je razgovarao s tri osobe koje Turska traži.

Bulent Kenes: Novinar

Godinama je bio glavni urednik Today's Zaman, glavnog dnevnog lista na engleskom jeziku u Turskoj, prije nego što je ugašen 2016. Sada živi u egzilu u Stockholmu.

Bulent Kenes

Turske vlasti ga optužuju da je dio Gulenovog pokreta, ili kako ih nazivaju terorističkom organizacijom Fethullah (Feto). Poznata je po mreži škola i ne smatra se terorističkom grupom u EU, Velikoj Britaniji ili SAD.

Kenes je rekao da je postao meta otvorene kritike predsjednika Erdogana i da se suočio s optužbama za planiranje rušenja vlade: "Sve optužbe su izmišljene. Ja sam nezavisni novinar koji nema veze s bilo kojom organizacijom."

Pobjegao je u Stockholm nakon što je 2015. dobio uvjetnu zatvorsku kaznu zbog "vrijeđanja predsjednika", u tvitu u kojem se navodi da će se Erdoganova pokojna majka posramiti zbog njega.

Uvreda predsjednika Erdogana i danas je uobičajena optužba, a sudilo se 17 novinara i karikaturista u prva tri mjeseca 2022. godine, prema nezavisnoj turskoj organizaciji Bianet.

Bulent Kenes vjeruje da je postao moneta između Erdogana i Švedske u pregovorima o NATO-u.

Ne boji se posebno izručenja, jer bi to bila "izdaja vlastitih vrijednosti Švedske" demokratije i zaštite neistomišljenika. "Ovo nije test za Erdoganov režim… ovo je test za švedske vlasti", rekao je on.

Fatih: 'Reformirani palikuća'

Drugi na listi Turske su daleko manje istaknuti. Fatih, finski Kurd, bio je dio grupe od pet mladića koji su zapalili vrata turske ambasade 2008. godine.

Sada 37-godišnji vlasnik preduzeća i preduzetnik, rekao je za BBC da žali zbog toga što je uradio: "U to vrijeme, moj život je bio zbrkan, imao sam mnogo vrsta problema."

Zapaljena vrata Turske ambasade

Bio je iznenađen kada je našao svoje ime na listi jer je davno završio izdržavanje 14-mjesečne uvjetne kazne - i platio odštetu ambasadi. Finske vlasti dale su mu državljanstvo prije nekoliko godina i smatrale su da je slučaj ambasade zatvoren, rekao je.

Turska ga optužuje da je član militantne PKK, koja poziva na veću samoupravu Kurda i uključena je u oružanu borbu s turskom državom.

Fatih je rekao da nema nikakve veze ili ideološke veze sa PKK i vjeruje da je bio meta isključivo zbog svog kurdskog porijekla.

Kurdi čine 15-20% stanovništva Turske, ali su generacijama suočeni s progonom u Turskoj. Vlada u Ankari pokušava zabraniti prokurdsku stranku HDP, treću po veličini u parlamentu.

Iako Fatih nije vjerovao da će biti izručen kao finski državljanin, on se plašio uznemiravanja u lokalnoj turskoj zajednici ili mogućeg hapšenja u inostranstvu na zahtjev Turske. Rekao je da je veoma tužan što se Finska mora "boriti za njega".

Aysen Furhoff - Učiteljica koja je pobjegala

Aysen Furhoff došla je u Švedsku nakon što je odslužila pet godina doživotne robije u Turskoj zbog pokušaja da "sruši ustavni poredak" kada je imala 17 godina i bila je članica Komunističke partije Turske. Rekla je da joj je u Švedskoj ponuđena zaštita nakon mučenja u zatvoru.

Aysen Furhoff

Sada ima 45 godina, živi u Stokholmu sa suprugom i kćerkom i radi kao učiteljica, i insistira da više nije uključena u tursku politiku.

"Napustila sam Tursku prije 20 godina. Ako me tamo pošalju, neće imati koristi od mene. Svi koje znam su ili mrtvi ili u zatvoru. Zato je to što sam na listi bilo iznenađujuće - ko sam ja za njih?"

Gospođa Furhof kaže da je u Turskoj takođe krivično gonjena zbog toga što je članica PKK. Priznaje da je sa njima sarađivala tri mjeseca prije nekih 25 godina.

Iako više ne simpatiše PKK, ona poriče da su oni teroristička grupa i vjeruje da bi trebali biti dio razgovora za mirovni sporazum u Turskoj.

Pozivajući se na švedski zakon, ona nije zabrinuta zbog izručenja, ali joj je teško povjerovati da bi mogla biti važan slučaj za Ankaru.

Prepreke ekstradiciji

Zakonski zahtjevi u Švedskoj i Finskoj otežavaju Turskoj da izruči one brojeve koje želi:

  • Nezavisni sud ima konačnu riječ o ekstradiciji - a ne političari
  • Državljani ni Švedske ni Finske ne mogu biti izručeni
  • Strani državljani mogu biti izručeni - ali samo ako je u skladu sa Evropskom konvencijom o ekstradiciji
  • Ekstradicija nije dozvoljena za političke zločine ili u zemlje u kojima ljudi riskiraju progon

Navodna krivična djela moraju se smatrati zločinom u Švedskoj ili Finskoj.

Prema švedskom listu Dagens Nyheter, od 33 švedska imena navedena u turskim medijima, 19 je već odbijeno za ekstradiciju od strane Vrhovnog suda u Štokholmu.

"Ne možemo prolaziti kroz ranije slučajeve koji su već procesuirani", rekao je glavni sudija Anders Eka.

Finska je izručila dvije osobe Turskoj od više od deset zahtjeva u protekloj deceniji. Ministarstvo pravde kaže da nisu primljeni novi zahtjevi i da je obećalo kurdskoj zajednici da neće biti izmjene zakona.

Moguća reakcija

Ako zahtjevi Turske budu odbijeni, ona bi mogla povući svoju podršku pristupanju nordijskih zemalja NATO-u, kaže Murat Yesiltas iz provladinog think tanka Seta.

Parlamenti svih 30 zemalja NATO-a moraće da odobre Švedsku i Finsku kao članice, a to uključuje i turske zakonodavce. Dakle, Yesiltas upozorava da se radi i o "dostojanstvu turskog parlamenta".

Drugi komentatori sugeriraju da bi nastojanje Ankare za ekstradicijom moglo biti Erdoganova strategija reizbora ili alat za pomoć u prodaji američkog oružja.

Male su šanse da Švedska ili Finska uskoro predaju nekoga na listi.

Jedan bivši član PKK na listi, Cemil Aygan, bio je meta za ekstradiciju od strane Turske u prošlosti, ali vjeruje da će mu Vrhovni sud Švedske stati na put. „Ako bi me Švedska predala, moj život bi bio gotov“, rekao je on za javni servis SVT.