Vijesti

Konferencija o migracijama u Sarajevu: Riječ je o konstantnom procesu, migranata će biti sve više

Konferencija “Migrantska kriza u Bosni i Hercegovini” organizovana je danas na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu, javlja Anadolu Agency (AA).

Konferenciji, čiji organizator je Isusovačka služba za izbjeglice (JRS), u saradnji sa Internacionalnim univerzitetom u Sarajevu, prisustvovalo je više međunarodnih stručnjaka iz ove oblasti.

Stanko Perica, regionalni ravnatelj Isusovačke službe za izbjeglice (JRS), rekao je da je cilj konferencije približiti problematiku migracija izbjeglica stanovništvu Bosne i Hercegovine, akademskoj zajednici, studentima i profesorima.

“Kako bismo svi zajedno ponovo promislili o čitavoj toj problematici, iz našeg iskustva vidjeli koja su nova rješenja, nove ideje koje možemo implementirati i zajedničkim snagama učiniti još više od ovoga što činimo. Migrantska kriza je nešto što više ne možemo zvati krizom. Riječ je o jednom konstantnom procesu. Predviđanja su takva da će migranata biti sve više”, pojasnio je Perica.

Kako je kazao, predviđa se da će na svijetu 2050. godine biti deset milijardi ljudi, a od toga milijarda migranata.

“Znači, svaki deseti čovjek. Tome će najviše pridonijeti klimatske promjene jer će mnogi dijelovi svijeta postati nenastanjivi, neobradivi, ljudi će se morati seliti i trebamo biti svjesni toga i spremni na to. Nije riječ o nečemu što je samo sada prisutno, nego nečemu što će se intenzivirati. Treba se pripremiti i vidjeti kako se s tim nositi”, istakao je Perica.

Mišljenja je da se “svi moramo vježbati u humanijem pristupu i u traženju dugoročnih rješenja”.

“Migrante se ne može dugoročno držati u kampovima i kolektivnim smještajima nego se za njih trebaju pronaći rješenja koja će biti održiva i koja će im omogućiti da doprinose društvu u kojem se nalaze. Dakle, da mogu raditi, privređivati za sebe i svoju porodicu. Mislim da je to moguće. Na Zapadu radnika i radne snage nedostaje. Zapad stari i demografski loše stoji, a migranti imaju one potencijale koji su u takvoj situaciji potrebni. Sigurno je riječ o vrlo izazovnom procesu, nije lako prihvatiti migrante strance kao dio svoje zajednice, međutim, uz trud to možemo učiniti”, dodao je Perica.

O migrantskoj krizi govorio je i Marko Isajlović, medicinski savjetnik u Danskom vijeću za izbjeglice.

“Ideja je da konferencijom približimo samu temu migracije populaciji koja nije toliko uključena u cjelokupni problem, a to su studenti i neko ko ne radi u nevladinom sektoru. Može se smatrati da to više nije kriza, to je više neki humanitarni odgovor na potrebe ljudi koji su trenutno ovdje, na teritoriji Bosne i Hercegovine”, istakao je Isajlović.

Dotakao se i rata u Ukrajini i koliko on može pogoršati migrantsku krizu.

“Migracije su fluid koji se stalno kreće. Naravno da će i ova kriza u Ukrajini uticati na kretanje ljudi ne samo iz Ukrajine prema drugim evropskim zemljama, nego i sa Bliskog i Dalekog istoka prema Evropi”, pojasnio je Isajlović.

Smatra da prisustvo humanitarnih aktera na terenu u Bosni i Hercegovini obezbjeđuje da ljudi, koji dođu ovdje na putu prema Evropskoj uniji, imaju neki minimum životnih uslova dok ne dobiju priliku da idu dalje.

“S obzirom na to da sam kroz svoju humanitarnu karijeru obišao Južni Sudan, Grčku, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, mogu reći da država kao država i humanitarni odgovor nevladinih organizacija je na jako visokom nivou u Bosni i Hercegovini”, naglasio je Isajlović.

Jedan od prezentera na današnjoj konferenciji na IUS-u bio je i predavač na međunarodnim odnosima Jahja Muhasilović.

“Region Balkana je kroz svoju historiju bio na presjecištu svih tih migracija pa vidimo da i danas nije izgubio tu svoju funkciju. Tako da će migracije koje su sve evidentnije zbog raznih kriza diljem svijeta, u budućnosti najvjerovatnije biti ozbiljan problem po pitanju Balkana”, izjavio je Muhasilović.

Smatra da je obim migrantske krize koja je pogodila Bosnu i Hercegovinu vrlo mali.

“I generalno, sve te migracijske krize koje smo imali na Balkanu, naročito od 2014. i 2015. godine bojimo se, barem su istraživanja pokazala, da su ništa kakve bi se migracijske krize u budućnosti mogle dešavati. Tu je više razloga, od klimatskih promjena do demografskih eksplozija u regionima kao što su Afrika i Azija, do ratova, nestašice resursa… I to stanovništvo hrli prema Evropi i Balkan je tu jedini kopneni put preko kojeg svi ti migranti prolaze. Tako da će Balkan, cijeli ovaj region, neminovno morati biti dio te globalne priče o migracijama u budućnosti koja će vjerovatno biti mnogo dramatičnija nego što smo do sada svjedočili”, istakao je Muhasilović.

Podsjetio je da u Bosni i Hercegovini na godišnjem nivou nikada nije bilo više od 20.000 migranata.

“Međutim, sve zemlje u regionu su imale mnogo veći broj migranata u odnosu na svoje stanovništvo. Međutim, Bosna i Hercegovina još uvijek nije na tim glavnim tokovima za migracije”, rekao je Muhasilović.

Hamid Badreldin Mohamed Ali, koordinator projekta u ime JRS-a, rekao je da se ova organizacija od 2017. godine nalazi u Bosni i Hercegovini.

“Cilj konferencije je da studenti vide iz različitih uglova sliku o migrantskoj krizi u Bosni i Hercegovini. Migrantsku krizu je u današnjem momentu, po mom mišljenju, nemoguće spriječiti”, dodao je Mohamed Ali.



Povezani postovi:

Pretplati se
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare