muhamed ali

Letio je kao leptir, a ujedao kao pčela. On je najveći svih vremena

Foto: Britannica

Muhammad Ali nije bio samo bokser – bio je simbol borbe, hrabrosti i nepokolebljivih principa. Rođen kao Cassius Marcellus Clay Jr. 17. januara 1942. godine u Louisvilleu, Kentucky, Ali je postao jedna od najprepoznatljivijih i najutjecajnijih ličnosti 20. stoljeća.

Njegova priča nije samo priča o sportu, već o ljudskoj snazi, upornosti i nepokolebljivoj vjeri u vlastite ideale.

Uspon do svjetskog prvaka

Muhammad Ali je svoj bokserski put započeo sa samo 12 godina, nakon što mu je ukraden bicikl. Ljutit zbog krađe, mladi Clay je rekao policajcu da će se obračunati s lopovom, na što mu je on odgovorio da bi prvo trebao naučiti kako se boriti. Tako je započela nevjerovatna karijera.

Već 1960. godine, sa samo 18 godina, osvojio je zlatnu medalju na Olimpijskim igrama u Rimu, dominirajući u lako-teškoj kategoriji. Njegov eksplozivan stil, brzina i nevjerovatna inteligencija u ringu najavljivali su uspon nove superzvijezde.

Četiri godine kasnije, 1964., Cassius Clay se suočio s tadašnjim svjetskim prvakom, Sonnyjem Listonom, kojeg su mnogi smatrali nepobjedivim. Uoči borbe, Clay je hrabro izjavio: "Lepršam kao leptir, bodem kao pčela!". Svojom nevjerovatnom brzinom i taktikom, šokirao je svijet, pobijedio Listona i postao najmlađi svjetski prvak u teškoj kategoriji.

Nedugo nakon borbe, Clay je objavio da prelazi na islam i mijenja ime u Muhammad Ali, što je bio početak njegovog novog identiteta – ne samo kao sportiste, već i kao borca za ljudska prava.

Odbijanje odlaska u rat i gubitak titule

  1. godine, dok je bio na vrhuncu svoje karijere, Ali je odbio da služi u američkoj vojsci tokom rata u Vijetnamu. Njegove riječi odjeknule su širom svijeta:

Nemam ništa protiv Vijetkongovaca. Nijedan od njih me nikada nije nazvao crnčugom."

Zbog odbijanja vojne službe, američka vlada mu je oduzela titulu svjetskog prvaka, zabranila mu boksovanje i osudila ga na pet godina zatvora (kazna koja je kasnije preinačena). Ali je tri godine bio izvan ringa u vrijeme kada je mogao postići još veće sportske uspjehe.

Ipak, njegova borba protiv nepravde donijela mu je globalno poštovanje. Postao je glasnogovornik afroameričkih prava, simbola hrabrosti i moralnog integriteta.

Povratak na vrh i legendarne borbe

Nakon trogodišnje suspenzije, Ali se vratio u ring 1970. godine. Njegova borba s Joeom Frazierom 1971., poznata kao "Borba stoljeća", ostala je zapamćena kao jedan od najvećih mečeva u historiji boksa. Iako je izgubio na bodove, Ali je pokazao nevjerovatnu izdržljivost.

Njegova najpoznatija borba, međutim, desila se 1974. godine u Zairu, protiv Georgea Foremana. Taj meč, poznat kao "The Rumble in the Jungle", bio je nevjerovatan spektakl. Foreman je bio dominantan, ali Ali je koristio briljantnu taktiku "rope-a-dope" – dopuštajući protivniku da se iscrpi, a zatim ga nokautirao u osmoj rundi. Time je ponovo postao svjetski prvak.

Još jedna historijska borba bila je "Thrilla in Manila" 1975. godine, njegov posljednji obračun s Joeom Frazierom. To je bila jedna od najtežih borbi ikada viđenih, u kojoj su oba borca bila na ivici izdržljivosti. Ali je pobijedio, ali kasnije priznao da nikada nije bio bliži smrti nego te noći.

Borba s Parkinsonovom bolešću

Muhammad Ali se 1981. godine povukao iz boksa, ali je ubrzo suočen s novim protivnikom – Parkinsonovom bolešću. Iako mu je dijagnosticirana u ranim četrdesetim, Ali nije prestao inspirisati ljude širom svijeta.

Godine 1996., kada je upalio olimpijski plamen na otvaranju Igara u Atlanti, svijet je vidio njegovu hrabrost i dostojanstvo u borbi protiv bolesti. Do kraja života ostao je ambasador mira, humanitarac i simbol borbe protiv nepravde.

Preminuo je 3. juna 2016. godine, ostavljajući iza sebe naslijeđe koje nadilazi sport.

Muhammad Ali nije bio samo najveći bokser svih vremena – bio je ikona koja je promijenila način na koji gledamo sport, hrabrost i pravdu. Njegova poruka ostaje živa:

Nemoguće nije činjenica. To je mišljenje. Nemoguće nije konačno. Nemoguće je ništa."

Njegova borba, kako u ringu, tako i izvan njega, pokazala je da istinska veličina dolazi iz srca i uvjerenja, a ne samo iz snage udarca.