Nakon pet sedmica restriktivnih mjera u Njemačkoj čini se da polako prevladava uvjerenje da 'nije sve baš tako strašno'. Njemački mediji govore o zasićenju strahom i pitaju se: "Je li to pobuna protiv mjera?"
Prema istraživanjima je ovog tjedna postotak ljudi u Njemačkoj koji se boje zaraze pao sa 60 na 52 posto. Do sada je 54 posto ljudi odgovaralo da neprestano misle na virus i cijelu situaciju, dok sada to čini 45 posto ljudi. To ima veze i sa sve jačim uvjerenjem da je njemački zdravstveni sistem u stanju nositi se sa sve većim brojem inficiranih. S druge strane je u neprestanom porastu i broj ljudi koji smatraju da su mjere koje se poduzimaju za ograničenje epidemije, pretjerane, piše DW.
Taj fenomen se na engleskom naziva Desaster Fatigue (Iscrpljenost katastrofom): „Time se označava zamor od previše loših vijesti, osjećaj zasićenosti koji u nama izaziva pobunu protiv pretjeranog izvještavanja o katastrofi“, piše njemački magazin "Der Spiegel".
Psihologkinja Cornelia Betsch sa Sveučilišta u Erfurtu, koja već tjednima u anketama sa 1.000 ispitanika provjerava koliko se Nijemci plaše, smatra da je ovo opasna tendencija. „Moramo ljudima staviti do znanja da sada ne smijemo prokockati ono što smo postigli“, rekla je ona, misleći na usporavanje širenja zaraze.
Istu tendenciju su primjetili znanstvenici koji za državni Institut „Robert Koch“ analiziraju podatke o kretanju građana preko praćenja mobilnih telefona. Te podatke im na raspolaganje stavlja njemački telekomunikacijski div Telekom.
Znanstvenici Kažu da su ljudi prva tri sedmice vrlo disciplinirano poštivali odredbe o ograničenju kretanja i većim dijelom ostajali u svojim stanovima, prevladavalo je uvjerenje da su mjere razumne i nužne. No u posljednje vrijeme se tu pojavljuju sumnje i ljudi sada sve češće izlaze van.
„Je li to pobuna ili se naprosto radi o privikavanju? Stvara li se dojam da je najgore prošlo? Ili je sve glasnija javna rasprava o izlaznoj strategiji probudila očekivanje da će uskoro biti ukinuta ograničenja kretanja?“, pita se Spiegel i dodaje da nema jednoznačnog odgovora na pitanje zašto strah popušta, ali je izvjesno da popušta.
„Kada se smanjuje strah od virusa, ekonomske brige ljudi izlaze u prvi plan. Sve je manji stupanj prihvaćanja zabrane kontakata, zatvaranja škola i trgovina koje je naredila država. Nezadovoljstvo raste prije svega među mladima. Oni posebno pate od dosade, usamljenosti i straha za budućnost“, piše Spiegel.
U poslednjim nastupima kancelarka Angela Merkel još nije htjela navesti datum kada bi mjere izolacije mogle budu ublažene. Izvjesno je jedino da se to neće desiti prije kraja uskršnjeg raspusta 20. aprila.
Merkel je u svojim ranijim nastupima govorila kako je nužno da se epidemija uspori tako da se broj registrirarnih zaraza u Njemačkoj udvostručuje tek svakih deset dana ili, bolje, još sporije. Danas se broj registrirarnih slučajeva udvostručava znatno sporije – na svakih 17 dana. Rasprava o izlaznoj strategiji je u punom jeku.
