Svijet

Macron traži oprost od muslimana koji su se borili za Francusku: ‘Borci, nikada nećemo zaboraviti’

Predsjednik Emmanuel Macron zatražio je uime Francuske oprost od harkija, muslimana koji su se tokom Alžirskog rata (1954. - 1962.) borili na strani francuske vojske, a koje su potom francuske vlasti zanemarile i prepustile represiji novog režima, najavivši usvajanje zakona o priznanju i odšteti.

Macron se sastao s 300 ljudi, većinom preživjelih harkija i njihovih porodica, kako bi odao počast alžirskim muslimanima koji su se borili za Francusku u alžirskom ratu za nezavisnost, u najnovijem pokušaju da se uhvati ukoštac s mračnim poglavljem francuske kolonijalne historije. Današnji susret trebao bi označiti novi korak prema punom priznavanju odgovornosti Francuske za njihove patnje, objavio je predsjednički ured.

U Francuskoj vojsci služilo je stotine hiljada alžirskih muslimana, ali su po završetku rata bili prepušteni samo sebi, usprkos obećanjima da će biti zbrinuti. Velik broj onih koji se nisu uspjeli dočepati Francuske okrutno su mučeni i ubijani nakon što su novi gospodari zemlje krenuli u brutalnu osvetu.

"Nikada nećemo zaboraviti"

"Borci, želim izraziti naše priznanje. Nećemo zaboraviti. Molim za oprost, nikada nećemo zaboraviti", rekao je Macron odajući im počast na svečanosti u Jelisejskoj palači.

Prema njegovim riječima, Francuska je zanemarila svoje obveze prema harkijima, njihovim suprugama i djeci. Obećao je donošenje zakona o priznanju i odšteti za harkije do kraja godine. Historijska je to izjava, piše AFP, koja prekida sa 60-godišnjim dvosmislenim odnosom prema tim vjernim borcima.

"Čast harkija mora biti urezana u nacionalnu memoriju", rekao je Macron i pozvao na liječenje rana, koje se moraju zatvoriti istinom, sjećanjem i pravdom.

Francuski predsjednik je pokazao da želi učiniti više i otići dalje od svog prethodnika Francoisa Hollandea, koji je 2016. priznao "odgovornost francuskih vlada za napuštanje harkija" i posljedično prepuštanju zaboravu na njih. Nekolicini je podijelio odlikovanja.

Harkiji su bili žrtve krvave represije

Nakon rata oko 60.000 harkija je brodom uspelo doći do Francuske, dok je ostatak, između 55.000 i 75.000, ostalo u Alžiru. Njima je oduzeto oružje i u zemlji su smatrani za izdajnike. Bili su žrtve krvavih represalija novog alžirskog režima.

Tužba za zločine protiv čovječnosti, koju je podnijelo osam harkija u augustu 2011. u Parizu, a prema kojima je bilo 150.000 žrtava, nije nikada razmatrana. Harkiji i njihovi potomci, koji žive u lošim stambenih uvjetima na jugu Francuske, danas čine zajednicu od oko 500.000 ljudi.

Marine Le Pen, čelnica desne opozicione stranke Nacionalno okupljanje (RN), na Twitteru je napisala da velikodušnost Emmanuela Macrona neće popraviti decenija prijezira.