Ekonomija

Mađioničari iz Kremlja: Tri faktora objašnjavaju kako je Putin spriječio opći ekonomski krah Rusije

Dan nakon što je Rusija napala Ukrajinu, Centralna banka Rusije (CBR) stopirala je objavljivanje ekonomskih podataka o doslovce svemu; od vanjske trgovine do inozemnih i unutarnjih ulaganja. Isto je učinio i Rosstat, tamošnja agencija za statistiku.

Jasno, mnogi s razlogom dovode u pitanje pouzdanost ekonomskih brojki koje se tek sada pojavljuju. Čak su i investicijske banke, koje više ne savjetuju svoje klijenete o ruskim kompanijama, smanjile istraživačke napore.

U jeku takve statističke magle, vodi se žestoka rasprava o tome kako stoji ruska ekonomija, piše Economist. U nedavnom istraživanju koje je došlo sa Univerziteta Yale - i izazvalo široku pažnju - ističe se da je ruska ekonomska snaga tek privid za naivne. Navodi se i da je povlačenje zapadnih kompanija itekako povrijedilo ekonomsku moć Rusije.

"Putinove odabrane statistike nemarno se rastrubljuju po medijima, a pritom ih koristi gomila nemarnih stručnjaka! Šta se na kraju dobije? Ekonomske prognoze koje su nerealno povoljne za Kremlj", tvrde istraživači.

Drugi pak uvjeravaju javnost da se ruska ekonomija nipošto ne urušava. Isto, između brojnih ostalih, tvrdi i Chris Weafer, cijenjeni makroekonomist, dugogodišnji promatrač ruskih ekonomskih zbivanja.

Nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, njena je ekonomija otišla u slobodni pad. Rublja je izgubila četvrtinu svoje vrijednosti u odnosu na dolar. Burza se urušila, a regulatori obustavili trgovinu. Slijedio je egzodus zapadnjačkih kompanija iz Rusije, a vlade sa Zapada počele su kolektivno udarati sa ekonomskim i inim sankcijama. Podsjećamo, unutar prvih mjesec dana analitičari su smanjili prognoze ruskog BDP-a, s rasta od 2,5 posto na pad od gotovo 10 posto. Neke su prognoze bile i tmurnije. "Stručnjaci predviđaju da će se ruski BDP ove godine smanjiti do 15 posto, brišući ekonomski dobitak u posljednjih 15 godina", likovala je svojevremeno Bidenova administracija.

Obje strane u ovoj raspravi slažu se da Rusija još itekako pati. Masovna povećanja kamatnih stopa u proljeće, osmišljena da stabiliziraju rublju u kolapsu, zajedno s povlačenjem stranih kompanija, gurnula su zemlju u recesiju. Prema službenim podacima BDP je u drugom kvartalu pao za 4 posto na godišnjoj nivou. Mnogo je obrazovanih ljudi pobjeglo, a oni drugi iselili su imovinu iz zemlje. U prvom tromjesečju 2022., prema posljednjim dostupnim podacima, stranci su povukli izravna ulaganja u vrijednosti od čak 15 milijardi dolara, što je vjerovatno najgora zabilježena brojka. Nadalje, u maju 2022. ruske doznake u Gruziji bile su nevjerojatnih deset puta veće u dolarima nego godinu prije.

No posljednja Economistova analiza podataka iz raznih izvora sugerira da ruska ekonomija stoji bolje nego što su predviđale i najoptimalnije prognoze. Uzimaju za primjer tzv. "indikator trenutne aktivnosti", koji objavljuje Goldman Sachs, a mjeri privredni rast u stvarnom vremenu. Isti se drastično smanjio u martu i aprilu, a u narednim mjesecima itekako oporavio.

Drugi parametri pričaju sličnu priču. Indeks rasta uslužnog sektora manje je pogođen nego za prethodnih kriza. Potrošnja električne energije, nakon početnog pada, ponovno raste. U međuvremenu, inflacija jenjava. Od početka 2022. pa do kraja maja cijene su porasle za oko 10 posto. Pad rublje poskupio je uvoz, a povlačenje zapadnih kompanija rezultiralo je smanjenjem ponude. Rosstat navodi da cijene sada ipak padaju. Neovisni izvori poput konsultantske kompanije State Street Global Markets pokazuju slične trendove.

Jača rublja automatski podrazumijeva i smanjenje troškova uvoza. I inflacijska očekivanja su pala; sa 17,6 posto u martu na 11 posto u julu. Uz obilje plina, Rusija vjerovatno neće doživjeti ni val inflacije evropskog tipa, uzrokovan višim cijenama energije.

Pad cijena nije jedina okolnost koja pomaže ruskim domaćinstvima. Podaci Sberbanke, najvećeg ruskog zajmodavca, pokazuju da su srednje realne plaće naglo porasle od proljeća. Djelomično zato što se tržište rada drži, ljudi mogu nastaviti trošiti. Podaci Sberbanke upućuju na to da je realna potrošnja u julu bila gotovo nepromijenjena u odnosu na početak godine.

Uvoz je u proljeće naglo pao, djelomično zato što su mnoge zapadne kompanije prekinule kanale opskrbe. Ipak, pad nije bio ozbiljan prema standardima nedavnih recesija i uvoz se sada brzo oporavlja. Tri faktora objašnjavaju zašto Rusija nastavlja nadmašivati ​​predviđanja. Putin se slabo razumije u ekonomiju, ali rado delegira gospodarsko upravljanje ljudima koji to razumiju. Ruska centralne banka prepuna je visokokvalificiranih stručnjaka koji su brzim akcijama spriječili ekonomski kolaps. Udvostručenje kamatnih stopa u februaru poduprlo je rublju, pomažući smanjenju inflacije. To je faktor broj jedan.

Drugi se odnosi na noviju ekonomsku historiju. Sergej Šojgu, ruski ministar odbrane, još je u februaru poručio da Rusi "mogu patiti kao nitko drugi". Ovo je peta ekonomska kriza s kojom se zemlja suočila u 25 godina, nakon ‘98., ‘08., 2014. i 2020. godine. Svatko stariji od 40 godina sjeća se ekonomskog kolapsa uzrokovanog raspadom Sovjetskog Saveza. Ljudi su se naučili prilagoditi, a ne paničariti.

Isto tako, dijelovi ruske ekonomije već dugo uživaju popriličnu autonomiju od Zapada. To je izolaciju nastalu nakon invazije na Ukrajinu učinilo znatno manje bolnom. Prije invazije samo je oko 0,3 posto Rusa radilo za neku američku kompaniju. Na zapadu Evrope taj se broj kreće oko dva, gotovo tri posto. Rusiji je također potrebno relativno malo inozemnih zaliha sirovina.

Treći faktor odnosi se na ugljikovodike. Prema nedavnom izvještaju Međunarodne agencije za energiju, sankcije su imale tek ograničen utjecaj na rusku proizvodnju nafte. Od početka invazije Rusija je prodala fosilnih goriva u vrijednosti od oko 85 milijardi dolara.

Sve dok Putin ostane na dužnosti, zapadni investitori neće ni taknuti Rusiju, zaključuje Economist. Čak i Centralna banka Rusije priznaje da Rusiji očajnički nedostaje inozemna tehnologija. Analitičari sada tvrde da će s vremenom sankcije uzeti danak te da će Rusija proizvoditi robu lošije kvalitete po većoj cijeni. Takva bi situacija vrlo skoro naprosto morala srušiti Putinov ekonomski mjehur. No za sada - Moskva se drži sasvim solidno.