Mala jezera na Zemlji su se znatno uvećala u posljednjih nekoliko decenija prema rezultatima objavljenim u najnovijoj studiji. Ali ovo nije vijest koja treba da nas obraduje - evo i zašto.
Analizirajući mala jezera na našoj planeti, naučnici su došli do zaključka da se njihov ukupni broj u periodu od 1984. do 2019. godine povećao. I to za površinu veću od 46.000 kvadratnih kilometara.
To može da se poredi sa teritorijom država kao što je Slovačka ili Bosna i Hercegovina, piše National Geogrphic.
Ipak, uslijed bakterija i gljivica koje se hrane mrtvim biljkama i životinjama na njihovom dnu, ona stalno proizvode ugljen-dioksid, metan, azot-oksid i druge gasove. To na kraju rezultira emitovanjem velike količine gasova staklene bašte.
"Posljednjih decenija došlo je do velikih i brzih promjena kada su jezera u pitanju. One utiču na povećanje efekta staklene bašte, na ekosisteme i pristup vodnim resursima", kaže kopneni ekolog Jing Tang sa Univerziteta u Kopenhagenu u Danskoj.
Ona dodaje da je zajedno sa kolegama uz kombinaciju satelitskih snimaka i algoritama uspjela da procijeni na uzorku od 3,4 miliona malih jezera da ona pružaju značajan izvor informacija, jer emituju najviše gasova staklene bašte u odnosu na svoju veličinu. Kao i da iako čine samo 15 posto od ukupne površine svih jezera na našoj planeti, na njih otpada 25 posto emisije ugljen-dioksida i 37 posto emisija metana.
Važno ih je mapirati i pratiti
"Mala jezera emituju neproporcionalnu količinu gasova staklene bašte jer obično akumuliraju više organske materije. I ona se pretvara u gasove", kaže Tang. "Ovo je zato što su često veoma plitka, a to gasovima olakšava da stignu do površine i atmosfere."
Rezultati su također pokazali da su mala jezera veoma osjetljiva na klimatske promjene. Zbog toga je veoma važno da ona budu mapirana i da se prate. Vjeruje se da će to naučnicima u budućnosti omogućiti da na osnovu njih formiraju klimatske modele. Na osnovu njih bi se trebale vršiti procjene o uticajima koje imaju na efekat staklene bašte. Ali i procjenama vodenih resursa sa slatkom vodom i rizicima od poplava.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Communications.
