Nestašica hrane, visoke cijene i komunistička vladavina razlozi su masovnih demonstracija na Kubi, najvećih u posljednja tri desetljeća.
Protesti su započeli u gradu San Antonio de los Baños na zapadu otoka, te u gradu Palma Soriano na istoku. Okupljenih na protestu je bilo na stotine. Vijesti o protestima brzo su se proširile i u Havanu gdje su hiljade krenule marširati i skandirati "domovina i život" i "sloboda", navodi The Guardian.
"Ovdje sam zbog gladi, jer nema lijekova, zbog nestanka struje. Jer svega nedostaje, kazao je muškarac u 40-ima. - Želim totalnu promjenu. Promjenu vlade, višestranačke izbore i kraj komunizma, utvrdio je.
Okupljene na protestima su dočekali policajci u civilu i odvukli stotine demonstranata, od kojih su mnogi bili nasilni, u policijske automobile.
Mladi su trgali dijelove pločnika i njima gađali policajce koji su im uzvratili suzavcem i tukli ih pendrecima. Jedan policajac, pogođen u glavu, odvezen je automobilom koji je zamalo pregazio prosvjednika.
- Ovdje smo jer smo gladni i siromašni. Nemamo hranu. Nemamo ništa, rekao je 17-godišnji Yusniel Pérez držeći kamenje u rukama.
U 15 sati po lokalnom vremenu svi televizijski kanali emitirali su govor predsjednika Miguela Díaz-Canela koji je rekao da će "destabilizacija u našoj zemlji naići na revolucionarni odgovor".
Bivši američki predsjednik Donald Trump prije dvije je godine postavio oko 200 novih sankcija zbog kojih su kubansko gospodarstvo i društvo pod velikim pritiskom. Administracija Joea Bidena mjere je do sada ostavila netaknute.
Od pandemije, koja je progutala prihode od turizma, Kubanci su bili primorani naviknuti se satima čekati u redu za kupnju osnovne robe poput piletine i deterdženta. Police u ljekarni su također presušile.
