Iako se to najavljivalo, Njemačka ipak nije, po uzoru na Francusku, i na saveznom nivou uvela policijski sat ni zabranu izlaska iz kuće osim u strogo ograničenim slučajevima.
"Važno je da brzo dođemo do 50, kako bismo mogli razgovarati o otvaranjima", poručila je njemačka kancelarka Angela Merkel u utorak navečer na sastanku s premijerima 16 njemačkih saveznih država, na kojem je dogovoren nastavak lockdowna do 14. februara, uz daljnje postroženje mjera.
Brojka 50 koju spominje je broj novooboljelih u sedmici na 100.000 stanovnika: sada on premašuje 300. Ako se zaustavi širenje novog soja virusa odmah u začetku, Merkel vjeruje da bi se pandemija mogla zauzdati do sredine veljače, piše berlinski Tagesspiegel, prenosi Jutarnji list.
Odustalo se i od plana o obustavi javnog prijevoza. Umjesto toga, zamoljeni su poslodavci koji ne mogu organizirati rad od kuće da prilagode radno vrijeme kako bi se smanjile gužve, a u špicama će se povećati broj autobusa i vozova kako bi popunjenost bila do 30 posto one prije pandemije.
Najviše je rasprave bilo o daljnjem zatvaranju škola i vrtića, koje rade minimalno, samo za djecu zaposlenika ključnih djelatnosti koji ih nemaju kome ostaviti na čuvanje. Kako se moglo očekivati nakon anketa javnog mnijenja po kojima su Nijemci većinom za strožiji lockdown, ali su podijeljeni oko toga trebaju li škole ostati zatvorene ili ne, više pokrajinskih lidera protivilo se kancelarkinu planu da škole ostanu zatvorene dok se pandemija ne obuzda.
"Nikome to nije lako", istaknuo je bavarski premijer Markus Söder (CSU), upozorivši da bi prebrzo otvaranje dovelo do jo-jo efekta.
Tagesspiegel prenosi da se o tome raspravljalo više sati, u vrlo nervoznoj atmosferi. Sastanak je trajao šest i po sati, a prekinut je zbog svađe oko škola i vrtića.
Kancelarka je prekinula videokonferenciju nešto nakon 20 sati, piše Der Spiegel. Među ostalim, došlo je do prepirke između premijerke pokrajine Mecklenburg - Zapadna Pomeranija Manuele Schwesig (SPD) i kancelarke Angele Merkel (CDU).
Merkel je tražila da još manje djece ide u vrtiće i školu, u protivnom se frizerski saloni ni u aprilu neće moći otvoriti. No, pod pritiskom SPD-a, Merkel je odustala od ideje da se škole otvore tek kad broj novozaraženih u sedmici padne ispod 50 na 100.000. Nakon 45-minutnog prekida šestiposatnog videosastanka Merkel je objavila da se postigao kompromis. Dogovor je postignut u telefonskim razgovorima, piše Tagesspiegel: nakon 14. februara svaka će pokrajina samostalno odlučiti o otvaranju škola.
Svaka pokrajina za sebe definira za koju djecu vrtići mogu i dalje ostati otvoreni: neke imaju popis sistemski važnih zanimanja, u drugima o tome odlučuju roditelji, a negdje trebaju potvrdu poslodavca. Protiv zatvaranja škola nisu bili samo premijeri iz SPD-a nego i kancelarkin stranački kolega, premijer Hessena Volker Bouffier (CDU), koji je argumentirao da je utjecaj osnovnih škola na pandemiju mali. Ministar rada Hubertus Heil (SPD) i ministar gospodarstva Peter Altmeier (CDU) sukobili su se oko formuliranja poziva firmi da više radnika puste raditi od kuće: na kraju je dogovoreno da to nije obaveza, nego preporuka.
Udruženja poslodavaca kritična su prema produženju lockdowna. Predsjednik Instituta za svjetsku ekonomiju u Kielu Gabriel Felbermayr upozorio je u izjavi za Bild da što je lockdown duži to više pate poduzeća, koja moraju crpiti svoje rezerve, pa je to veća vjerovatnost velikog vala insolventnosti nakon okončanja ove krize. Ministar finansija Olaf Scholz (SPD) obećao je da će se finansijska pomoć firmama pogođenima pandemijom povećati, a da će se procedura pojednostaviti.
U Njemačkoj se sve glasnije priča o mogućem usvajanju jedinstvene strategije u borbi protiv koronavirusa na nivou cijele Evropske unije. U medijima se špekulira da će se sastanak održati već ove sedmice.
Bavarski premijer Markus Söder u međuvremenu je uveo nove kontrole na granicama.
"Najbolje bi bilo uvesti jednstvenu evropsku strategiju za borbu protiv koronavirusa", rekao je šef CSU-a za Frankfurter Allgemeine Zeitung.
" Ako ovo ne bi djelovalo, granične kontrole imale bi smisla. Neće trajati zauvijek, situacija će se popraviti kada procijepljenost bude veća", rekao je.
