Svijet

Mikrobiolozi iz Houstona plemenitom gestom zadivili svijet: “Corbevax će promijeniti – sve!”

Kad je 12. aprila1955. godine objavljena vijest da je razvijena vakcina protiv protiv dječje paralize, od koje je tokom epidemije u SAD-u 1952. godine preminulo 3000 mališana, na konferenciji za novinare se pojavio i dr. Jonas Salk, liječnik koji je razvio spasonosnu vakcinu.

Novinari su ga pitali ko je vlasnik patenta za cjepivo.

– Pa ljudi, rekao bih. Ne postoji patent. Možete li patentirati Sunce – odgovorio je Salk, koji je odbio ubirati profit od svoje vakcine. Pandemija koronavirusa je posve druga priča: prihod kompanija Pfizer i BioNTEch te Moderna, ostvaren od prodaje vakcina protiv Covid-19 procjenjuje se na 70 milijardi dolara (62 milijarde eura).

No, dr. Maria Elena Bottazzi i dr. Peter Hotez, mikrobiolozi Baylor College of Medicine u Houstonu vraćaju se Salkovoj filozofiji. Njihov tim razvio je proteinsku vakcinu Corbevax koje su svima zainteresiranima ponudili bez patentnih prava kako bi se što više ljudi u zemljama u razvoju vakcinisalo protiv covida-19. Indija je već odobrila Corbevax za hitnu upotrebu, a najveći tamošnji proizvođač vakcina BioE (Biological E. Limited) planira od februara proizvoditi 100 milijuna doza mjesečno, odnosno 1,2 milijarde doza godišnje. Put Indije mogli bi uskoro slijediti Indonezija, Bangladeš i Bocvana.

– Želimo pomoći svijetu. Naša tehnologija je otvorena. Svi procesi su objavljeni i nisu patentirani – rekla je Maria Elena Bottazzi u razgovoru za španski El Pais. Rođena u Genovi kao kći dipolomata iz Hondurasa u kome je odrasla, dr. Botazzi svjesna je golemog jaza u vakcinaciji između razvijenog i svijeta u razvoju.

Oko 60 posto svjetske populacije primilo je barem jednu dozu vakcine, ali 72 posto vakcina distribuirano je u razvijene i srednje razvijene, a svega jedan posto u nerazvijene zemlje.

PROČITAJTE  Policija 40 minuta nije ulazila u školu u kojoj se događao pokolj. Tražili su ključ

– Primjerice, stopa vakcinacije u Kanadi je blizu 80 posto, što je u oštroj suprotnosti s Nigerijom, gdje je samo 2,2 posto stanovništva potpuno vakcinisano. Nevjerovatno je nepravedno da zemlje u razvoju ne mogu dobiti pristup vakcinama koja će im omogućiti da spase živote svojih stanovnika. Mislin da je Corbevax ‘game changer‘ – rekao je za američki National Public Radio (NPR) dr. Keith Martin, izvršni direktor Konzorcija univerziteta za globalno zdravlje u Washingtonu.

Sve vakcine protiv covida-19 “uče” naš imunološki sistem da prepozna koronavirus SARS-CoV-2 te da ga zatim napadne. Modernina i Pfizerova mRNA vakcina djelovanje postiže tako da uz pomoć molekule glasničke ribonukleinske kiseline (mRNA) stanicama daju uputu za stvaranje proteina šiljka (S) koronavirusa. AstraZeneca, Johnson&Johnson i Sputnjik su vektorske vakcine: sadrže izmijenjene adenoviruse, za ljude neškodljive, koji nose gen koji u stanicama organizma potiče stvaranje proteina šiljka. Corbevax je proteinska vakcina kao primjerice Novavax: sintetizira se protein šiljka koronavirusa, a zatim zapakira u nanočestice te se vakciniše pacijenta. Kad se pojavila na tržištu, Pfizerova vakcina je koštala 17 dolara, Modernina 23, AstraZenecino 3,4 dolara dok će Corbevax stajati između 1,5 i dva dolara po dozi što je čini najjeftinijom na tržištu.

Zanimljivo je da su Bottazzi i Hotez razvili sličnu vakcinu još 2003. godine kad je buknula epidemija nove bolesti SARS (Teški akutni respiratorni sindrom) uzrokovane koronavirususom SARS-CoV-1, koji je “stariji brat” SARS-CoV-2. No, nakon nekoliko mjeseci stroge karantene u zemljama u kojima se pojavio SARS, taj je opasni virus nestao. Kad se nakon 17 godina pojavio covid-19, Bottazzi i Hotez su nastavili svoja istraživanja. Analizirali su genom novog virusa i shvatili da je 80 posto sličan onome koji su proučavali.

PROČITAJTE  Biden uperio prst u Putina: Pokušava da ih zbriše sa lica zemlje

– Vrlo brzo smo vidjeli da možemo preurediti i prilagoditi sve što smo napravili te modificirati vakcinu protiv SARS-a – rekla je Bottazzi. Financijsku pomoć od oko sedam miliona dolara pružilo im je sedam američkih dobrotvornih organizacija. U kliničkim ispitivanjima, vakcina Corbevax, koja se daje u režimu dvije doze, pokazala se 90 posto učinkovitom protiv izvornog soja virusa iz Wuhana i 80 posto učinkovitom protiv varijante delta. U toku su studije o boosteru, pedijatrijskoj upotrebi i učinkovitosti protiv varijante omikron. Za razliku od mRNA vakcina, Corbevax se može čuvati u običnom frižideru pa se stoga relativno lako može distribuirati.

– Vjerujem da ćemo 2022. uspjeti premostiti veliki jaz i nejednakost u distribuciji vakcina – smatra dr. Pottazzi. Mnogi se nadaju da je u pravu.

– Ako želimo biti ispred ove pandemije, ako želimo prestati juriti za njom, morat ćemo vakcinisati cijeli svijet. Već plaćamo cijenu što nemamo jednaku distribuciju vakcina na globalnoj razini. Sljedeća opasna varijanta lako bi se mogla pojaviti iz nevakcinisane populacije – upozorila je dr. Anne Rimoin, epidemiologinja s Kalifornijskog univerziteta u Los Angelesu.

Traži se ukidanje prava intelektualnog vlasništva na vakcine

Južnoafrička Republika i Indija iznijele su krajem 2020. godine prijedlog da se pri Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) privremeno suspendiraju prava intelektualnog vlasništva povezana s vakcinisanjem i liječenjem covida-19. Taj prijedlog je podržao Tedros Ghebreyesus, čelnik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Prijedlog Južnoafričke Republike i Indije podržali su brojni svjetski bivši politički lideri te nobelovci koji su u proljeće 2021. godine uputili otvoreno pismo američkom predsjedniku Joe Bidenu te ga pozvali da podrži ukidanje prava intelektualnog vlasništva na vakcine protiv covida-19.



Povezani postovi:

Pretplati se
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare