Ekonomija

Milionski kapital ‘zaključan’ zbog nacionalnog ključa: ‘Pa nije ni čudo da Sarajevska berza ima promet k'o ćevabdžinica’

Pripajanje dvije bosanskohercegovačke banke, Vakufske i ASA banke, u jednu, iako započeto još prije godinu i po dana, nije završeno.

Slučajevi pripajanja poput ovog, emisije dionica, dokapitalizacije, sve to je u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) blokirano već godinu i po dana, jer ne funkcioniše vrhovni regulatorni organ tržišta kapitala – Komisija za vrijednosne papire.

„Mi tu aktivnost ne možemo dovesti do kraja, tu imamo odgovarajuće materijalne gubitke“, objasnio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Eldin Hadžiselimović, generalni direktor ASA grupacije u čijem je sastavu ASA banka.

Hadžiselimović, koji je i član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca FBiH, kaže kako pripajanje ove dvije banke nije jedini slučaj u kojem ASA grupacija, sa 20 firmi iz različitih oblasti poslovanja, trpi posljedice toga što Komisija za vrijednosne papire FBiH ne radi.

„Drugi slučaj je kad smo pokrenuli aktivnost smanjenja kapitala na jednoj od naših članica. Taj novac bismo mi kao investitori iskoristili za neku drugu investiciju. Tu aktivnost ne možemo dovesti do kraja, mi novce vlasnika ne možemo alocirati na projekte koje bismo željeli“, rekao je Hadžiselimović, ne navodeći tačno koliki su im novčani gubici.

Komisija za vrijednosne papire FBiH, jednog od dva entiteta u BiH, ne radi još od oktobra 2019. godine, jer Parlament nije odobrio tada predložene članove Komisije zbog nacionalnog sastava.

Njene ovlasti su, između ostalog, uspostavljanje i razvoj tržišta kapitala, izgradnja fer tržišta i zaštita interesa investitora. Također, reguliše uslove izdavanja obveznica deset kantona i opština u Federaciji BiH.

Koje su štete zbog nerada Komisije?

Zbog toga što Komisija za vrijednosne papire ne funkcioniše, oko 400 zahtjeva pravnih subjekata čeka konačne odluke koje može donijeti samo Komisija, a blokirane su i stotine miliona maraka kapitala.

Dosadašnji član Komisije za vrijednosne papire FBiH Matej Živković za RSE navodi primjer:

„Recimo, kompanija koja izabere po isteku mandata novi nadzorni odbor na svojoj skupštini, taj nadzorni se mora registrirati kod Komisije, jer je to uvijet za registraciju kod suda, odnosno poslije za imenovanje uprave i registraciju te uprave kod suda“, kaže Živković koji je ponovo predložen za člana Komisije.

Zato, navodi Živković, u cijelom nizu dioničkih društava ne postoje organi društva koji mogu donositi odluke. Problem su i dokapitalizacije banaka, za koje se od Komisije čeka rješenje o odobrenju emisije vrijednosnih papira, odnosno dionica.

„Dakle do donošenja rješenja banke ne mogu niti se dokapitalizirati, niti taj kapital koji je defacto osiguran staviti u funkciju“, kaže Živković.

Admir Čavalić sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Tuzli kaže za RSE da su zbog toga ozbiljne finansijske štete već napravljene.

„Nažalost, političari, donosioci odluka, nemaju razumijevanja za vremensku vrijednost novca, u smislu da nije dobro da novac stoji na jednom mjestu, da se ne manifestira na tržištu. U tom smislu imamo tzv. trošak propuštenih prilika, koji će vjerovatno u konačnici biti par desetina miliona maraka“, ističe Čavalić.

PROČITAJTE  Prvi put u sedam godina nafta iznad 85 dolara

On dodaje kako ovo nije ekonomsko, već „čisto političko pitanje“.

„Blokada se vršila zbog određenih političkih razloga. Blokirali su jedno tijelo koje se uglavnom fokusira na ispravnost procedura, ali je ono bitna karika u čitavom lancu domaćih i inostranih investicija. Bez te karike nemoguće je realizovati neka pripajanja, dokapitalizacije, izdavanje obveznica i slično“, naglasio je Čavalić.

Strani investitori tražili da vlasti riješe problem

Predsjednik Upravnog odbora Vijeća stranih investitora u BiH Branimir Muidža kaže kako je blokada rada Komisije za vrijednosne papire FBiH stavila u nepovoljan položaj sve potencijalne investitore, kako strane, tako i domaće.

„Nije ni čudo da je neki dan na Sarajevskoj berzi (SASE) zabilježeno niti 800 maraka (oko 400 eura) dnevnoga prometa. To je promet koji je na nivou jedne obližnje ćevabdžinice, frizera. Kada nemate Komisiju za vrijednosne papire, nemate ni povećanu aktivnost prometa vrijednosnih papira“, rekao je on.

Izvršni direktor Sarajevske berze Almir Mirica u pisanom odgovoru na upit RSE potvrđuje da se uticaj blokade rada Komisije „osjeti maltene na svakom koraku“. Mirica, međutim, navodi kako je teško dati „kvantitativnu procjenu“ uticaja te blokade na nivou prometa na Sarajevskoj berzi.

Predsjednik Upravnog odbora Vijeća stranih investitora u BiH Branimir Muidža navodi kako se to vijeće nekoliko puta obraćalo i Parlamentu Federacije BiH, i predsjedništvu FBiH i svim relevantnim političkim subjektima u tom entitetu, ali bezuspješno.

„Apsolutno je nemoguće procijeniti koje su posljedice, nemoguće ih je kvantificirati, s obzirom na to da investitori znaju da ne radi Komisija, pa se niti ne obraćaju sa svojim nekakvim inicijativama. U javnosti se pojavila informacija da tristotinjak slučajeva, kompanija, čeka na određena odobrenja. Neki čekaju na formalno odobrenje promjene člana uprave, nekad na dozvolu za izdavanje vrijednosnih papira, ali propuštenu štetu, penale, to je teško, pa i nemoguće izračunati u ovim okolnostima“, rekao je Muidža za RSE.

Eldin Hadžiselimović, generalni direktor ASA grupacije i član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca Federacije BiH, kaže za RSE da su razmišljali o tužbi zbog gubitaka koje su pretrpjeli u ovih godinu i po dana, ali su odustali. On se ne nada da će im šteta biti nadoknađena.

„To nikome nije ni u kakvoj agendi. Ljudi koji su odgovorni za ovakvu situaciju samo su potvrdili da suštinski oni o tome ne vode računa. Ja mislim da se niko nije zabrinuo što ta Komisija dvije godine ne radi“, rekao je.

Zašto Komisija ne funkcioniše?

Komisija za vrijednosne papire FBiH prvobitno nije mogla funkcionisati, jer nije bilo kvoruma, a kasnije izbor novih članova nije dobio saglasnost Parlamenta FBiH, zbog nacionalne pripadnosti pojednih predloženih kandidata.

Od ukupno pet članova, koliko ih treba biti u Komisiji za vrijednosne papire, ostala su dva, jer je jednom istekao mandat, jedan je otišao u penziju, a predsjednik je uhapšen.

„Naime i do tada je Komisija funkcionirala na ivici kvoruma, jer su bila prisutna samo tri člana Komisije. U međuvremenu je jedan otišao u mirovinu, tako da je Komisija ostala samo na dva člana. Negdje od Nove godine je predsjednik Komisije zbog kazneno pravnih postupaka također zaprijećen u obavljanu svoje dužnosti“, objasnio je Matej Živković.

PROČITAJTE  SASE: Na današnjem trgovanju promet 361.597,28 KM

Sada već bivši predsjednik Komisije za vrijednosne papire Hasan Ćelam je zajedno sa još 18 osoba optužen za krivična djela organizovani kriminal, zloupotrebu položaja, pranje novca, te prevaru u privrednom poslovanju. Optužnica Tužilaštva Kantona Sarajevo tereti ih da su od 2006. do 2014. godine organizovali grupu koja je na nezakonit način stekla imovinsku korist od oko 30 miliona maraka (oko 15 miliona eura) i to fiktivnom kupovinom dionica, manipulacijom na tržištu kapitala, te izvlačenjem novca kroz fiktivne pravne poslove.

Izbor novih članova Komisije nije prošao u Parlamentu Federacije BiH, jer delegati u jednom od dva doma – Domu naroda nisu bili zadovoljni izborom kandidata.

Članove Komisije, naime, predlažu predsjednik i dva potpredsjednika Federacije BiH. Predsjednik Federacije BiH predložio je članove iz hrvatskog naroda, potpredsjednica bošnjačkog naroda. Od potpredsjednika FBiH iz srpskog naroda se očekivalo da predloži osobu iz tog naroda, ali je predložio kandidata koji se ne izjašnjava kao Srbin. Kao razlog je naveo to što Zakon o komisiji za vrijednosne papire ne propisuje nacionalni sastav predsjednika i članova komisije.

Delegat u Domu naroda iz reda ‘ostalih’, inače kadar opozicione Socijademokratske partije BiH, Aner Žuljević za RSE kaže kako je predsjedništvo FBiH pri izboru kandidata za članove Komisije “ispunjavalo želje predsjednika stranaka” iz kojiih dolaze.

Zakon o Komisiji za vrijednosne papire propisuje da se predsjednik, zamjenik predsjednika i članovi Komisije ne smiju birati na osnovu nepotizma, biti krivično gonjeni, biti u sukobu interesa, biti politički angažovani itd.

Međutim, iako Zakon definiše stručne aspekte i depolitizaciju u kriterijima za izbor članova Komisije, konkursnu proceduru i prijedloge Parlamentu šalje predsjedništvo Federacije koje je po Ustavu konstituisano tronacionalno, čine ga Bošnjak, Srbin i Hrvat.

“Onda je logično zaključiti da se radi o činjenici da se ta komisija po svojim izuzetno snažnim ovlaštenjima treba nacionalno izbalansirati”, rekao je Žuljević.

Zbog blokade rada Komisije za vrijednosne papire reagovala je međunarodna zajednica 6. aprila ove godine.

Delegacija Evropske unije (EU) u Bosni i Hercegovini, ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Velike Britanije u BiH, te Ured visokog predstavnika (OHR) u zajedničkoj izjavi zatražile su od vlasti u Federaciji da se deblokira rad Komisije za vrijednosne papire.

Predsjednik Federacije BiH i njegovi zamjenici su 28. maja ponovo predložili kandidate za članove Komisije. Za novog predsjednika predložen je Adnan Zukić, zamjenika predsjednika Matej Živković, koji će obnoviti mandat, a članovi su Predrag Mlađen, Esad Dželilović i Romeo Zelenika.

Predložene članove Komisije na nekoj od narednih sjednica trebala bi potvrditi oba doma Parlamenta Federacije BiH. Prema Zakonu o Komisiji za vrijednosne papire FBiH mandat članova traje pet godina, a prava i obaveze zasnivaju na osnovu radnog odnosa na neodređeno vrijeme.



Povezani postovi: