Radeći na temperaturama od -35C, tim naučnika izvukao je 2,8 km dug cilindar ili jezgru leda – duži od osam Eiffelovih tornjeva od kraja do kraja.
Unutar leda lebde drevni mjehurići zraka za koje se naučnici nadaju da će pomoći u rješavanju trajnog misterija o klimatskoj historiji našeg planeta.
Evropski naučnici radili su tokom četiri antarktička ljeta, utrkujući se sa sedam nacija ko će prvi doći do stijene ispod zaleđenog kontinenta, piše BBC.
Najveći misterij u historiji klime
Njihov bi rad mogao pomoći u otkrivanju jedne od najvećih misterija u historiji klime našeg planeta – što se dogodilo prije 900.000-1,2 miliona godina kada su glacijalni ciklusi poremećeni i neki istraživači kažu da su naši preci bili blizu izumiranja.
‘To je nevjerovatno postignuće’, kaže profesor Carlo Barbante sa Sveučilišta Ca’ Foscari u Veneciji koji je koordinirao istraživanje.
‘U rukama imate komad leda star milion godina. Ponekad vidite slojeve pepela koji dolaze iz vulkanskih erupcija. Vidite sitne mjehuriće unutra, neke mjehuriće zraka koje su naši preci udisali prije milion godina’, kaže.
Tim je vodio Italijanski institut za polarne nauke, a uključivao je 10 evropskih nacija.
Morao je transportirati opremu za bušenje, laboratorije i kamp 40 km snježnim sanjkama iz najbliže istraživačke baze.
Mjesto bušenja, nazvano Little Dome C, nalazi se na antarktičkoj visoravni na istoku kontinenta, na gotovo 3000 m nadmorske visine.
Ledene jezgre ključne su za razumijevanje naučnika o tome kako se naša klima mijenja.
One hvataju mjehuriće zraka i čestice koje otkrivaju razine emisija stakleničkih plinova i temperaturne varijacije koje pomažu naučnicima da ocrtaju kako su se klimatski uvjeti mijenjali tijekom vremena.
Podaci iz drugih jezgri leda, uključujući onu nazvanu Epica, pomogli su naučnicima da zaključe da je trenutni porast temperature povezan s emisijama stakleničkih plinova uzrokovan ljudskim izgaranjem fosilnih goriva.
Ali naučnici su željeli otići dalje u prošlost.
Sada su s ovim projektom Beyond Epica: Oldest Ice dobili potencijalno još 400.000 godina historije.
‘Puno je prošlosti u našoj budućnosti. Gledamo u prošlost kako bismo bolje razumjeli kako klima funkcionira i kako je možemo projicirati u budućnost’, kaže prof. Barbante.
Tim je ‘posljednjih nekoliko dana grickao nokte’ jer su uspjeli bušiti čak i dublje nego što se očekivalo prema radarskim podacima, kaže dr. Robert Mulvaney, naučnik za ledenu jezgru pri British Antarctic Survey.
Jezgra je polako izvučena iz ledene ploče pomoću strojeva za bušenje, a naučnici su pažljivo čistili led krpama.
Sada se reže na komade od jednog metra za transport na -50C s Antarktike brodom.
Dijelovi će na kraju stići u zamrzivače brojnih europskih institucija, uključujući British Antarctic Survey u Cambridgeu, gdje će naučnici započeti svoju analizu.
Stručnjaci žele razumjeti što se dogodilo u razdoblju prije 900.000 do 1,2 milijuna godina koje se naziva tranzicija srednjeg pleistocena.
U to se vrijeme duljina ciklusa između hladnog glacijala i toplog interglacijala promijenila s 41 000 godina na 100 000 godina. Ali naučnici nikada nisu shvatili zašto.
To je isto razdoblje kada su, prema nekim teorijama, preci današnjeg čovjeka gotovo izumrli, možda pajući na oko 1000 jedinki.
Naučnici ne znaju postoji li veza između ovog skorog izumiranja i klime, objašnjava profesor Barbante, ali to pokazuje da se radi o neobičnom razdoblju koje je važno bolje razumjeti.
‘Svi mogu nagađati što će pronaći, ali to će nedvojbeno povećati naš prozor u prošlost našeg planeta’, rekao je za BBC News profesor Joeri Rogelj s Imperial Collegea u Londonu, koji nije bio uključen u projekt.