Pakleni Šund

Mladi zahvaljujući seriji ‘La casa de papel’ širom svijeta pjevuše ‘Bella Ciao’, pjesmu koju su proslavili partizani. Znate li šta ona znači

‘Bella ciao’ postala je jedna od najpoznatijih italijanskih pjesama na svijetu nakon što su je tokom Drugog svjetskog rata usvojili partizani, a za njezinu novu popularnost u svijetu zaslužna je Netflixova serija ‘La casa de papel’, kroz koju se često provlači kao tema. Likovi serije pjevaju je kao ohrabrenje za pljačku i proslavu pobjede, a iako je to daleko od simbola pobune protiv fašističkog režima, i dalje izaziva snažan osjećaj solidarnosti. Zapravo, pjesma koja odiše antifašističkom simbolikom nastala je puno ranije kao vapaj protiv uvjeta rada na poljima riže, a njezine riječi i značenje prilagođavani su različitim kontekstima. No ova moćna revolucionarna pjesma postala je globalni poziv na akciju
Gledatelji popularne Netflixove serije pjesmu su prvi put mogli čuti u sceni s dvojicom glavnih glumaca – Profesorom i njegovim starijim bratom Berlinom. Tokom jedne od svojih pripovijesti, Tokio (Ursula Corbero) daje uvid u značenje ove pjesme objašnjavajući kako su se lopovi upoznali s njom.

‘Život Profesora vrtio se oko jedne ideje: otpora. Njegov djed, koji se u Italiji borio protiv fašista, naučio ga je tu pjesmu, a on je naučio nas’, objašnjava Tokio, a pažljiviji gledatelji primijetit će da se ‘Bella ciao’ vrti tokom velikih događanja u seriji.

Prema nekim teorijama, pjesma je nastala kao mješavina starih uspavanki na sjeveru Italije, no prihvaćenija je ona po kojoj su je od kraja 19. stoljeća do prve polovine 20. stoljeća pjevale mondine – sezonske radnice na poljima riže, posebno u dolini rijeke Po. Posao im je bio uklanjati korov kako bi omogućile zdrav rast mladih biljaka riže, no istovremeno su na poljima riže ostavljale svoje zdravlje i mladost, o čemu pjevaju u ovoj žalopojki o teškim uvjetima rada. U originalnom tekstu spominju se tako insekti i komarci, šefov bič i zakrivljena leđa mondina, kojima mladost prolazi u muci.

Kao i u kasnijoj revolucionarnoj adaptaciji teksta, riječi bella ciao tri puta su se ponavljale u drugom retku svake strofe, a identitet belle s kojom se mondine opraštaju ostao je nepoznat. Moguće je da je to njihova lijepa mladost, njihova sloboda, pa čak i one same.

Četrdesetih godina prošlog stoljeća nepoznati autor adaptirao je pjesmu mondina za talijanski pokret otpora, pjevajući o mladiću koji se pridružuje partizanima i oprašta se s djevojkom, vjerovatno zadnji put.

PROČITAJTE  Adam Driver, omiljeni čudak iz Hollywooda. Klempav i sa velikim nosom pokorio je svijet

Na oproštaju joj daje uputu da, ako umre kao partizan, mora biti pokopan u planini pod sjenom prekrasnog cvijeta. ‘Svi koji tamo budu prolazili reći će tad kako je lijep cvijet partizana koji je poginuo za slobodu’, objašnjava u stihovima mladić svojoj voljenoj.

Ono što je sigurno jest da je pjesma stekla nacionalnu i međunarodnu slavu nakon oslobođenja Italijana 1945. Rano se melodija počela povezivati ​​s partizanskim pokretima, iako je Nacionalno udruženje talijanskih partizana izjavilo da ‘Bella ciao’ nije bila jedna od službenih himni pokreta, jer pjevali su je samo neki borci i to samo u pojedinim provincijama.

Prema časopisu Italics, internacionalni proboj ‘Belle ciao’ započeo je 1947. godine, kad ju je grupa italijanskih partizana izvela u Pragu na prvom festivalu koji je organizirala Svjetska federacija demokratske mladeži, antifašistička omladinska organizacija inspirirana komunističkim vrijednostima.

Financial Times s druge strane navodi da je pjesmu globalnoj publici prvi predstavio francusko-italijanski glumac Yves Montand, rođen kao Ivo Livi. Umjetnik rodom iz Toskane, čija je porodica tokom fašističke vladavine u Italiji pobjegla u južnu Francusku, navodno ju je izveo prvi put izvan Italije 1964. godine i tako joj utro put od partizanskog folklora do međunarodnog antifašističkog trijumfa.

‘Bella ciao’ širila se na krilima revolucija, kao himna aktivista, demonstranata i potlačenih. Pjevali su je tokom protesta u Kataloniji protiv Francova režima, a širom svijeta tokom nebrojenih protesta 1968. godine. S vremenom je njeno značenje samo raslo. Pjevala se tako i tokom prosvjeda pokreta Occupy Wall Street 2008. godine, kao i tokom protesta u parku Gezi 2013. protiv Erdoganove vlade u Istanbulu.

Bivši francuski predsjednik François Hollande koristio je njenu adaptaciju tokom svoje predsjedničke kampanje u Francuskoj 2012. godine, a iste godine pretvorena je u pjesmu aktivista za zaštitu okoliša (‘Do it now’) koji su zahtijevali akciju protiv globalnog zatopljenja. U Južnoj Americi su brazilski aktivisti iz pokreta Ele Nao protiv Bolsonara i Kolumbijci koji su se bunili protiv svoje vlade imali vlastitu verziju pjesme i pjevali je u maršu. ‘Bella ciao’ se orila se i tokom nedavnih protesta poljoprivrednih radnika u Punjabiju u Indiji.

Prevedena je na više od 50 jezika i omiljeni je refren u brojnim borbama za pravdu, jednakost i slobodu, a njene umjetničke adaptacije sežu i dalje od toga.

PROČITAJTE  ‘Mućke‘ slave 40. rođendan: Zvijezde serije ponovno na okupu u omiljenom pubu

Argentinska narodna pjevačica Mercedes Sosa, koja se suprotstavila i pobjegla od peronističke diktature, pjevala je ‘Bella ciao’ kao prognanica u Evropi, zapanjivši milansku publiku 1983. godine. Manu Chao, čija je porodica pobjegla od Frankove diktature u Španiji, često izvodi latinoameričku varijantu pjesme, a redovno je i na repertoaru bosanskohercegovačkog kantautora Gorana Bregovića. U Hrvatskoj je najpoznatija izvedba pulskih pankera KUD Idijota, čijem je pokojnom pjevaču Tusti porijeklo pjesme vjerojatno bilo manje važno. Poznat po svojim antifašističkim uvjerenjima, Branko Črnac Tusta bio je sindikalni povjerenik u Uljaniku i svojim se aktivnim učešćem u sindikalnim aktivnostima i radničkim protestima zauzimao za njihova prava.

Pjesma je to koja, bez obzira na to ko je pjeva i za što se taj bori, uvijek donosi poziv na solidarnost, pa je pjevana i tokom borbe Italijana s pandemijom koronavirusa, a orila se s krovova, balkona i prozora nacije koju je pandemija u prvom valu jako pogodila.

No na globalnu komercijalnu scenu pjesmu je katapultirao soundtrack Netflixove serije ‘La casa de papel’ 2018. godine, u izvedbi Manua Pilasa. Iste godine Marc Ribotin uključio je izvedbu ‘Bella ciao’ uživo s Tomom Waitsom na svom političkom albumu ‘Pjesme otpora 1942- 2018’.

Uz sve skrivene poruke koje su upakirane u seriju ‘La casa de papel’, nije besmisleno i to da muzika šalje snažnu poruku. Jedan od simbola mogli bi biti crveni kombinezoni koje nose lopovi, jer crvena je boja korištena za simboliziranje novih sloboda tokom nekoliko revolucija širom svijeta, a još jedan rekvizit koji nosi dublje značenje mogla bi biti maska Salvadora Dalíja. Slavni španski umjetnik velik dio svojih djela stvorio je u okviru dadaističkog pokreta, a koji se prema Tateu odnosio na odbacivanje modernog kapitalističkog društva.

S temom otpora, toliko istaknutoj u seriji, ima smisla to da bi i ‘Bella ciao’ mogla nositi sličnu poruku. Unatoč dugom putovanju, na kojem se doticala s umjetnicima, aktivistima i političarima, njeno doslovno značenje često nisu shvatali, a tvorac serije ‘La casa de papel’ Alex Pina, zaslužen za njezino širenje među novim generacijama, kaže da je to jednostavno pjesma o borbi koja evocira san o slobodi.



Povezani postovi: