Vijesti

Mnoge je iznenadila prijetnja Rusije, no šta mogu učiniti? Analitičari: BiH je između čekića i nakovnja

Dan nakon što je konstituirana Komisija Bosne i Hercegovine za saradnju s NATO-om, Ambasada Ruske federacije u BiH priopćila je da će u slučaju praktičnog približavanja BiH NATO-u, Rusija morati reagirati na ovaj kako su ga nazvali, neprijateljski korak.

„Pozivamo prijatelje u BiH da dobro razmisle, da izvažu sve ‘za’ i ‘protiv’, da uzmu u obzir mišljenje svih stanovnika zemlje koji su daleko od konsenzusa o ovom pitanju”, navodi se u priopćenju, u kojem se prvi put jasno najavljuje ruska reakcija, ako se nastavi s pregovorima o pristupanju BiH NATO-u, piše DW.

Koje su reakcije moguće

Nije jasno na što bi se odnosila ta reakcija u slučaju „neprijateljskog koraka“ BiH, ali prostora za pritiske svakako ima, smatra analitičar Miloš Šolaja. Rusija je do sada samo izražavala neslaganje s integracijom BiH u NATO, a posljednje upozorenje govori o tome da Rusija ne želi prepustiti SAD-u kontrolu ovog dijela Balkana.

„Sada je prvi put upozorila BiH da su posljedice moguće, a kakve će one biti, to se tačno ne zna. One mogu biti od raznih trgovinskih do poslova s plinom i bilo kakvih drugih odnosa“, kaže Šolaja, podsjećajući da je Rusiji obećano još u razdoblju nakon Hladnog rata, da neće biti širenja NATO-a na istok.

„Sada je NATO kroz Ukrajinu, gotovo došao do same granice Rusije i mislim da tu ima mnogo razloga za upozorenje da će biti posljedica“, kaže Šolaja.

Reagirali su i iz Atlantskog saveza, rekavši da nijedna treća strana nema pravo intervenirati u smislu veta ili prijetnji, koje su neprihvatljive.

„Vrijeme sfera utjecaja je prošlo. NATO i Bosna i Hercegovina imaju dugogodišnju i obostrano korisnu saradnju. Saradnja s NATO-om ne prejudicira niti jedno potencijalno buduće članstvo Bosne i Hercegovine u NATO-u”, rekla je Oana Lungescu, glasnogovornica NATO-a, a kako prenosi N1.

Politički stavovi u BiH za nastavak puta u NATO su podijeljeni. Republika Srpska usvojila je ranije dokumente u Narodnoj skupštini koji definiraju da će RS pratiti Srbiju na putu ka savezu. S druge strane, stav bošnjačkog i hrvatskog političkog korpusa, je na strani pristupanju BiH NATO savezu.

U praksi to znači da BiH ima Komisiju za saradnju s NATO-om, kojoj je do kraja prošlog mjeseca naziv bio Komisija za integraciju u NATO. Srpski predstavnici pristali su na nastavak saradnje, pod uvjetom da naziv bude saradnja a ne integracija. Stručnjaci smatraju da sama saradnja znači integraciju i da tu nema mnogo razlike.

Upravo taj početak saradnje možda je bio razlog za reakciju ruske ambasade, koje je ozbiljno upozorilo BiH. Vojni Analitičar iz Beograda Aleksandar Radić, smatra da ovakvu reakciju treba shvatiti kao psihološko- propagandnu igru, koja se nažalost vodi na račun BiH i Srbije.

„Jer, BiH i Srbija su taoci situacije. Kada su svi krenuli ka NATO-u, to nije učinjeno na malom dijelu jugoistočne Evrope, pa sada uvjetno rečeno, plaćamo cijenu jer se nalazimo između čekića i nakovnja, u igri NATO-a i Rusije, koja je postala vrlo ozbiljna“, kaže Radić, upozorivši da je do sada bilo nezamislivo da se pitanje za i protiv NATO-a koristi kao osnova za prijetnju, što se očito promijenilo.

Naguravanje Amerike i Rusije

„Vojna neutralnost je ostala sada jedna od rijetkih uporišta, posebno u političkom i geostrateškom smislu. I naravno da Rusija to sada ne želi predati, posebno u kontekstu najave američke administracije da želi srediti stvari na Balkanu i istisnuti Rusiju“, kaže Radić navodeći da je poruka ruske ambasade u Sarajevu, jasna poruka suprotstavljanja američkoj ambiciji.

BiH je u specifičnom položaju s obzirom na unutarnje uređenje i svakako da će srpski predstavnici tražiti manevar u ovom potezu ruske ambasade, smatra vojni analitičar iz Sarajeva Đuro Kozar. Međutim, ne vjeruje da to može imati nekog bitnog utjecaja na približavanje BiH NATO-u, s obzirom na to da je Program reformi usvojen uz suglasnost i srpskih političara, a da se suradnja s NATO-om nastavlja kroz suradnju do integracije. Stav ruskog veleposlanstva u Sarajevu vidi kao prijetnju.

„BiH je suverena država i ona ne mora ni od koga tražiti odobrenje kojim će putem ići kada je riječ o euroatlantskim integracijama, pa ni od Moskve. Postavlja se pitanje, kakve bi reakcija Rusije mogla biti u tom slučaju, a bojim se da bi mogli pribjeći crnogorskom scenariju iz 2015. kada je Moskva pokušala izvršiti državni udar u Crnoj Gori, pokušavši spriječiti njezin ulazak u NATO, u čemu nisu uspjeli“, kaže Kozar.

Međutim, BiH nije Crna Gora u organizacijskom i funkcionalnom smislu, niti ima saveznika kao što je to RS unutar BiH, koja je povezana na tom političkom planu sa Srbijom.

„To bi moglo dalje radikalizirati cijelu tu priču, upravo zbog ovakvih stavova. Sada se službeno Sarajevo identificira s prozapadnim vrijednostima, a Republika Srpska se gura na stranu istoka silom prilika, neovisno od toga kakvu je politiku do sada vodio Milorad Dodik. Ovo bi sada mogao biti trenutak pozicioniranja svih, kao ruskih ili američkih saveznika“, kaže Aleksandar Radić.

Iz BiH reakcije bez iznenađenja

Reakcije unutar BiH su manje više očekivane. Ministarstvo vanjskih poslova BiH odbacilo je upozorenje Moskve, navodeći da institucije BiH same odlučuju o putu ka NATO-u a da se na osnovu ovog upozorenja, može smatrati da je došlo do promjene službene politike ruskih vlasti prema BiH.

Gotovo sve političke stranke sa sjedištem u Federaciji, osudile su prijetnje ruskambasade i nazvale ih opasnim i neprihvatljivim. Svi su suglasni u poruci da o sudbini BiH odlučuju građani ove zemlje i njene institucije. A što se tiče trenutka u kojem se BiH nalazi kada je riječ o putu ka NATO-u, trenutno sudjeluje u Akcijskom planu za članstvo u NATO (MAP) i jedina je država u tom statusu. Prije nje, tu su bili Sjeverna Makedonija koja je primjena u članstvo prošle godine i Crna Gora koja je savezu pristupila prije četiri godine.



Povezani postovi:

Pretplati se
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare