Region

Moćna korporacija dolazi u Srbiju. Vučić na žestokom udaru: ‘Dolazi katastrofa‘

Zelena tehnologija, električni automobili, svjež zrak, sve to ovisi o jednom od najvažnijih resursa koji pune brojne uređaje diljem svijeta. Riječ je, naravno, o litiju, a zanimljivo je da je njega najviše u regiji Jadar, koja je ime dobila po istoimenoj rijeci u susjednoj nam Srbiji, a sirovinu eksploatira englesko-australska kompanija Rio Tinto grupa. Prekomjerna eksploatacija ove vrijedne sirovine izazvala je u Srbiji zabrinutost zbog utjecaja na okoliš, no kompanija tvrdi kako “Projekt Jadar” razvijaju u skladu s najvišim sigurnosnim, ekološkim i zdravstvenim standardima.

Na nacionalnoj televiziji RTS emitirao se oglas koji završava prizorom mladog para koji odlazi u zalazak sunca uz poruku “Rio Tinto: ‘Zajedno imamo priliku spasiti planetu’. Kroz svoju gotovo 150-godišnju historiju ova multinacionalna korporacija, koja je objavila da joj je dobit nakon oporezivanja veća od deset milijardi dolara lani, suočena je s brojnim optužbama za korupciju, nebrigu o okolišu te kršenje ljudskih prava. Trenutno je u sudskom postupku u kojem američka komisija za sigurnost tvrdi kako je kompanija sudjelovala u prevari u Mozambiku, gdje su sudjelovali u poslu s ugljenom. Nastavno na to, Velika Britanija, odnosno, njezine finansijske institucije, traže 27,4 miliona funti zbog kršenja pravila o transparentnosti poslovanja.

Istraživački tim

Izvršni direktor tvrtke Simon Trott ranije ove godine ustvrdio je kako firma “nije ponosna na svoju historiju”. Jedan od primjera je rudnik Marandoo u Zapadnoj Australiji gdje su stotine arheoloških artefakata bačene u smeće tokom eksploatacije sirovina. Prošle godine jedna od ključnih osoba kompanije, piše The Guardian, podnio je ostavku nakon što je firma namjerno raznijela drevnu špilju, jednu od najvažnijih arheoloških nalazišta u Australiji, gdje se nalaze dokazi o čovječanstvu stari čak 46 hiljada godina. Ovog ljeta firma je konačno pristala, nakon višedesetljetnih apela, finansirati “procjenu utjecaja na okoliš i ljudska prava” svog bivšeg rudnika bakra i zlata u Panguni, u Papui Novoj Gvineji, gdje je navodno bačena milijarda tona otpada, što je uzrokovalo katastrofalnu štetu.

Skandali koji se gomilaju drastično im smanjuju cijene dionica, a uz to dolazi i do pada cijene željezne rude usljed masovne proizvodnje kineskih rudara. Skandali u Australiji ugrozili su daljnje širenje kompanije, a žestoke kritike dolaze i zbog njihovog upravljanja rudnicima u Mongoliji.

Grupacija Rio Tinto u julu ove godine najavila je da će investirati 2,4 milijarde dolara u projekt na zapadu Srbije. Tvrdili su da će se raditi o najvećem evropskom rudniku litija. Kompanija je procijenila da će tokom 40 godina postojanja rudnika izrudariti najmanje 2,3 miliona tona litija, minerala koji je od vitalne važnosti za baterije uređaja diljem svijeta kao i očuvanje obnovljive energije. Litijske baterije neophodne su za, primjerice, solarne panele i vjetroelektrane, objašnjava Guardian.

Rio Tinto grupa procjenjuje da će, zahvaljujući eksploataciji rudnika u Srbiji, postati jedan od deset najvećih proizvođača litija u svijetu čije bi zalihe mogle biti dovoljne za oko milion električnih automobila godišnje. Riječ je o vrlo značajnom tržištu, očekuje se da će prodaja tih automobila s milijun i dvjesto hiljada 2017. do 2030. “skočiti” na čak oko 23 miliona, prema podacima Međunarodne energetske agencije (IEA).

Evropska unija, s kojom Srbija sarađuje na ovom području, uvozi gotovo sav litij za baterije izvan zemalja članica, no golemi kontejneri puni litija odlaze i u daleku Australiju. Aktivisti su bijesni. Hiljade demonstranata proteklih mjeseci zauzeli su ulice srpskih gradova, Beograda i Loznice, tvrdeći da se događa ekološka katastrofa.

Guardian objašnjava kako je alkalni metal litij u Srbiji prije 17 godina otkrio upravo geolog grupacije Rio Tinto. Istraživački tim tragao je za boratima i mineralima te su iznašli mješavinu koju su po tamošnjoj regiji nazvali jadariti.

‘Zvali smo ih na kafu’

Za 47-godišnju učiteljicu Marijanu Petković, njezinog supruga Nebojšu (49) te dvije kćeri u Gornjim Nedeljicama život se mijenja zbog odluke da su jedno od devet sela koje će biti uključeno u projekt rudarenja. Dobro se sjeća kada su istraživači Rio Tinta pristigli u njihovo naselje.

“Uzimali su uzorke. Bili su ljubazni, a mi smo ih znali pozvati na kavu, ručak ili lokalne proslave. Tada su govorili da se radi o vrlo malenom rudniku od oko dvadeset hektara”, ispričala je Marijana. Rio Tinto pokazao se i kao društveno odgovorna kompanija. Lokalnoj školi donirali su novac za renovaciju, sredstva su dobili i u tamošnjem nogometnom klubu, a farmerima su davali vaučere za skupu poljoprivrednu opremu. Za Božićni sajam 2003. dali su više od 600 hiljada dolara.

“No, nakon oko dvije godine, rudnik se iznenada povećao na 80 hektara. Zaprimili smo pisma u kojima nas obavještavaju da će naša zemljišta iz poljoprivrednih u planovima biti promijenjena u građevinska. Prijatelj me pozvao u svoju kuću gdje je predstavnik Rio Tinta pitao što želimo od rudnika i što bi nam mogao dati. Bili smo idioti, nismo obraćali pozornost na to”, kaže Petković.

Rio Tinto demantira te tvrdnje, ali priznaju da rade na proširenju. Prema prostornim planovima koje je još u nartu donijela vlast u Srbiji, zone rizika proširuju se na 850 hektara. Guardian objašnjava da je riječ o površini od oko hiljadu nogometnih terena. Ključni rudnik bit će smješten na oko 200 hektara obale rijeke Korenita, a još stotine hektara bit će potrebne za popratnu infrastrukturu. Litij će se vaditi na dubinama od 100 do 650 metara. Korenita je 2004. poplavila obližnje rudnike ugljena, no Rio Tinto se obvezao da će se pozabaviti tim problemom i učiniti poplavljene i toksične rudnike sigurnima. Tvrde i kako rade planove kojima bi se ovi rudnici osigurali za događaj poplave kakav se zbiva “jednom u deset hiljada godina”.

No, sve to ima i svoje posljedice. Tako će najmanje 81 kućanstvo biti preseljeno, a zemlja će biti otkupljena od najmanje 293 vlasnika. Kompanija je dosad kupila oko 80 posto potrebnog zemljišta i to, kako neki kažu, po vrlo visokim cijenama od oko 500 dolara po četvornom metru, uz pet-postotni bonus za one koji na ponudu pristanu unutar četiri mjeseca.

U selu u kojem živi Petković dosad je otkupljeno tridesetak kuća. Vlasnici su svjesni da je sudbina njihovih imanja takva da će biti uništeni, pa su spremni prodati. No, za sobom ne ostavljaju netaknuta imanja već ruševine, jer skidaju prozore i vrata, neki čak i krovove, nose ih sa sobom.

Problem je što nedaleko naselja postoji nekropolis za kojeg se vjeruje da datira iz 1500. godine prije Krista, najveće balkansko groblje iz brončanog doba. Rio Tinto platio je lokalnom muzeju da iskopaju stotine arheoloških predmeta, uključujući lončariju, alate od kamena i bronce te različiti nakit.

Na imanju 45-godišnjeg Zlatka Kokanovića koje se prostire na 32 hektara veliko je arheološko nalazište te jedno drevno groblje. On se opire interesima kompanije.

“Nikad neću pristati da nas otkupe”, kaže on. Iz Rio Tinta, pak, tvrde kako njihovo djelovanje neće imati utjecaj na povijesna nalazišta.

Problem otpada

Dodatan je problem, piše Guardian, može li eksploatacija litija utjecati na zaštićena staništa ptica. Iz Rio Tinta kažu da će paziti kako se aktivnosti ne bi odvijale tijekom aktivnog gniježđenja.

List upozorava i kako rudnici litija stvaraju milione tona otpada. Problem je i potrošnja vode, procjenjuje se da će svake sekunde rada rudnika biti potrošeno i do osamnaest litara u sekundi odnosno oko litre po svakom kilogramu litija. Karbonske emisije također su problem, no kompanija tvrdi da će ih svesti na razumnu mjeru zahvaljujući obnovljivim izvorima energije. Profesorica Dragana Đorđević sa Sveučilišta u Beogradu upozorava da je, uslijed ovih radova, ugrožen vodotok Drine i Save koji pitkom vodom opslužuje oko dva i pol miliona ljudi. Rio Tinto to demantira navodeći kako su proveli dvanaest studija utjecaja na okoliš, no ni jednu nisu htjeli poslati novinarima kada su zatražili, a odbili su i razgovarati. Ipak, jedna studija je “procurila” u javnost, a u njoj srpski biolog dr. Imre Krizmanić ​tvrdi kako bi eksploatacija litija s navedenog područja mogla ugroziti čak 145 životinjskih vrsta uključujući vukove, medvjede i šišmiše.

Projekt Jadar još nema sve potrebne dozvole, no Rio Tinto uvjeren je da će Ministarstvo okoliša dati zeleno svjetlo. Izjavili su kako sve navedene, potencijalno ugrožene vrste, žive na širem teritoriju na zapadu Srbije te da rad rudnika neće imati značajni utjecaj na bioraznolikost.

O svemu se u januaru ove godine oglasio i srpski predsjednik Aleksandar Vučić.

“Mi nemamo more ili druge prirodne resurse koji bi nam donijeli milione. Imamo jadarit i umirem od smijeha kada čujem da se ljudi bune protiv toga. Protestuju protiv Rio Tinta i kažu da će to biti katastrofa. Uvjeravam vas da se to neće dogoditi”, kazao je rekavši da je spreman pitanje staviti na referendum.

Miroslav Mijatović iz nevladine organizacije Podrinje antikorupcijski pakt zabrinut je da se radi o “šarenim lažama”, te je izjavio kako su sve prethodne, kao i aktuelna vlast, klijentelističke i donose zakone koji pogoduju velikim kompanijama.

Iz Rio Tinta tvrde da će tokom izgradnje rudnika zaposliti najmanje dvije tisuće ljudi, a dugoročno će zadržati njih oko hiljadu. Vjeruju da bi to moglo kreirati jedan posto izravnog, a četiri posto neizravnog utjecaja na rast BDP-a Srbije. Poljoprivrednici se s time ne slažu. Pčelar Vladan Jakovljević iz Stupinice kaže kako će stvaranje rudnika pretvoriti ova zemljišta u prazne prostore gdje se njegove pčele neće imati čime hraniti. Profesor Ratko Ristić sa Srpske akademije znanosti i umjetnosti tvrdi da je potencijalna korist rudnika za Srbiju od oko sedam do trideset miliona eura godišnje dok bi bez ovog zagađenja ona mogla biti i do 80 miliona eura. Stoga je peticiju protiv otvaranja eksploatacijskog mjesta dosad potpisalo više od 130 hiljada ljudi, odnosno oko dva posto populacije Srbije, kaže Guardian.



Povezani postovi:

Pretplati se
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare