Može li Trump ukrasti izbore? Nakon smrti poznate sudinice, to nije nemoguće

119

Još na izborima 2016. godine, Donald Trump trubio je o izbornoj prevari zbog koje će ostati bez mjesta predsjednika Sjedinjenih Država. Nakon što je ipak pobijedio Hillary Clinton – iako je na nacionalnoj razini dobio tri miliona glasova manje – Trump je nastavio s propagandom o ukradenim glasovima.

Radi krađe glasova i ilegalnih doseljenika koji su protuzakonito glasali, govorio je novi predsjednik, ostao je bez ova tri miliona glasova, pa je tražio istrage o izbornim krađama.

Prije četiri godine Trumpova predizborna retorika bila je neobična, no relativno bezopasna: u rukama nije imao mehanizme vlasti ni značajniji utjecaj na pravosuđe.

Ove se godine predizborna agitacija o izbornoj prevari značajno pojačala. Od proljeća Trump govori o širokoj uroti protiv njega i navodnom planu demokrata da štampaju dodatne “stotine miliona glasačkih listića”, te da ljudima otuđe biračko pravo.

“Jedino nas prevarom mogu poraziti na izborima”, tvrdio je gotovo svaki govornik na republikanskoj konvenciji u augustu. Prema američkom predsjedniku, problematični su glasovi koji stižu poštom, takozvani mail-in ballots, a kojih bi ove godine radi pandemije koronavirusa moglo biti mnogo više nego prijašnjih godina.

Kakve veze imaju sudije sa izborima

Bez ikakvih dokaza, Donald Trump već mjesecima provodi kampanju protiv dopisnih glasova, lažući da će poštari u sprezi s demokratima lažirati glasove. Takve se tvrdnje zatim ponavljaju po emisijama Fox Newsa, izrazito desnim portalima, društvenim mrežama i drugim kanalima, pa ulaze u domenu legitimnog razgovora o izborima.

Američki je predsjednik čak predložio odgađanje izbora zbog mogućih neregularnosti, što su republikanci ipak odbili, a redovno ponavlja tvrdnje kako ga ne misli da ga obvezuju ustavni limiti o dva predsjednička mandata. Također je kazao da ne zna hoće li prihvatiti rezultate izbora, ako za njega budu nepovoljni, te je od svojih pristaša tražio da počine kazneno djelo i pokušaju glasati dvaput.

Takva retorika, kojoj su se pridružili brojni drugi republikanci, unosi ozbiljan haos i iznenadnu sumnju dijela građana u regularnost izbornog procesa. Pojavljuju se prijedlozi da se Trumpu odmah prepišu svi elektorski glasovi savezne države Pennsylvanije, zbog navodnih napora demokrata da ukradu tamošnje glasove.

Razlika prema 2016. godini je u tome što Trump sada posjeduje ozbiljnu izvršnu moć i utjecaj na sudstvo. Prvo, na nižim federalnim i lokalnim razinama, nakrcao je sudove lojalistima koji dijele njegove vrijednosti i široko tumačenje ustavnih ovlasti predsjednika.

Rekordnom brzinom, od početka mandata Trump je imenovao 216 novih federalnih sudaca, a do izbora 3. novembra, planira ih imenovati još 14. To bi značilo da oko 30% svih sudaca na federalnoj razini američkog sudstva svoju poziciju duguju trenutnoj vlasti.

Ako u nekoj saveznoj državi dođe do spora oko glasačkih listića, velike su šanse da predmet dođe u ruke jednog od Trumpovih sudaca. Moglo bi se, recimo, dogoditi da se dio listića iz pošte pokuša osporiti na sudu. Njihova riječ ne mora biti konačna: stvar može otići na Vrhovni sud, koji je 2000. godine odlučivao u sporu Ala Gorea i Georgea Busha oko prebrojavanja glasova na Floridi.

Na Vrhovnom sudu već sjede dva izrazita Trumpova lojalista, Neil Gorsuch i Brett Kavanaugh, imenovana u ovom mandatu. Nakon što je sinoć preminula ikona američkog liberalizma Ruth Bader Ginsburg, Trump će biti u prilici do izbora imenovati još jednog vrhovnog suca.

Politički, Vrhovni sud tada bi bio podijeljen između šest konzervativnijih i tri liberalnija suca, a Trump bi imao najmanje tri sigurna glasa u slučaju spora oko izbora. Ako pak, ne dođe do imenovanja zamjene za Ruth Ginsburg, Vrhovni bi sud mogao biti podijeljen u ključnim izbornim odlukama, što bi potvrdilo presudu nižeg suda.

Treće, u interpretaciji ove američke administracije, Ministarstvo pravosuđa i ured glavnog državnog tužioca legitimna su poluga za političke borbe, podmetanja i sitne trikove. Nije isključeno da uoči izbora državni tužilac William Barr lansira političku provokaciju, recimo istragu protiv nekog od visokih demokrata, ili najavi istražne radnje protiv navodnog plana krađe glasova.

Uloge Ministarstva pravosuđa i državnog tužitelja mogla bi biti ključna u proceduralnim koracima nakon izbora.

Tradicija elektora

Četvrto, tradicija američkog izbornog sistema, u kojem svaka savezna država bira takozvane elektore, koji onda biraju predsjednika, dosad je bila uglavnom netaknuta. Uz povremena odstupanja, elektori se smatraju obaveznima dati povjerenje kandidatu koji je osvojio većinu glasova u njihovoj saveznoj državi.

Međutim, na federalnoj ili ustavnoj razini, takva obveza formalno ne postoji. Elektori ponekad odluče glasati po vlastitoj volji, odnosno neovisno o rezultatu izbora u saveznoj državi. U novije vrijeme, uglavnom se radilo o simboličnim gestama i porukama, a ne utjecanju na finalnog pobjednika.

I na prošlim izborima, Hillary Clinton na kraju je dobila pet elektorskih glasova manje nego je po rezultatima trebala imati, jer su neki njeni elektori glasali za Bernieja Sandersa i druge kandidate, znajući da Trump u svakom slučaju ima uvjerljivu većinu.

Kada bi neki elektor naprasno odlučio podržati Bidena ili Trumpa, i dati im ključan glas za pobjedu, vjerovatno bi ponovno došlo do pravosudnih zavrzlama i sudskih procesa. U njima bi Trump, kao nositelj izvršne vlasti, imao golemu prednost nad svojim protukandidatom.

Ako izbori budu tijesni, mogućnost mučnih sudskih procesa itekako je moguća.

Rano proglašenje pobjede

Vrlo je izgledan scenarij po kojem će u izbornoj noći Trump biti proglašen pobjednikom, barem od strane njegovih pristaša. U izbornoj noći bit će prebrojani samo glasovi birača koji su se pojavili na biračkom mjestu, a prema svim anketama, demokratski birači bitno su skloniji glasanju od doma, preko poštara.

To bi Trumpu omogućilo da odmah proglasi pobjedu, te da ustvrdi kako se naknadno prebrojani glasovi ne mogu računati.

Brojanje svih dopisnih listića moglo bi potrajati nekoliko dana, a ako ukupni glasovi pokažu da Trump ipak nije osvojio većinu elektorata, moći će vikati da mu je pobjeda evidentno ukradena nekakvim lažnim glasovima – na što, uostalom, upozorava mjesecima. Takve optužbe bile bi uvod u mukotrpne sudske borbe i nadmetanja na svim instancama.

Također treba istaknuti da Vrhovni sud nije zaustavio sukob između Gorea i Busha. Nakon odluke Vrhovnog suda koja mu nije išla u korist, Al Gore odlučio je priznati poraz i prekinuti napore da se ponovno prebroje glasovi na Floridi. Ne djeluje izglednim da bi se trenutni predsjednik, u slučaju poraza, tako lako oprostio od svih pravnih i drugih mogućnosti osporavanja rezultata.