Možemo li “preživjeti” još jedan lockdown?

631

BiH, kao i većina zemalja regiona pa i Evropa, već danima bilježi rekordne brojeve novozaraženih koronavirusom.

Mjere za pooštravaju, kazne povećavaju. Dijelovi Evrope se zatvaraju. Sve je više govora o tome, ne samo u BiH, da li se ponovo treba zatvarati odnosno je li potreban novi lockdown.

Međutim, postavlja se pitanje, može li bh. ekonomija preživjeti još jedan lockdown?

Naime, nepuna tri mjeseca zatvorenosti na početku pandemije srozali su u potpunosti ekonomsku sliku, hiljade ljudi je ostalo bez posla, plaće se drastično smanjene.

Pored toga, brojna preduzeća su se ugasila, ona koja nisu jedva preživljavaju i prihod im je sveden na nulu.

Na sve to, izostala je pomoć vlasti. Kredit MMF-a koji je uzet upravo zbog oporavka ekonomije, nije niko ni osjetio. Stabilizacijski fond Vlade FBiH bio je potpunu promašaj, a tako će vjerovatno biti i sa garantnim. Ista situacija je i u RS.

Šta bi se desilo ukoliko bi se uveo novi lockdown?

Kontaktirali smo ekonomistu Faruka Hadžića.

“Na samom početku pandemije COVID-a, obzirom na mnoge nepoznanice vezano za pojavu virusa, možda se zatvaranje ekonomije može dijelom razumjeti. Ipak, u trenucima zatvaranja i gašenja ekonomije izostala je značajna i pravovremena pomoć vlasti prema održavanju privrede i privrednog sistema.

Upravo izostanak pomoći i gašenje ekonomije dovele su rekordnog kvartalnog pada bruto domaćeg proizvoda BiH u drugom kvartalu u odnosu na prvi kvartal od čak 10,8%, što je rekordni kvartalni pad”, navodi Hadžić, dodajući da tu nije kraj negativnim brojkama:

“Ukoliko još pogledamo pad industrijske proizvodnje od 8,8% u odnosu na prošlu godinu, koja je također imala pad od 5,5% u odnosu na 2018. godinu, te veliki minus u naplati poreza i doprinosa, prije svega PDV-a, sasvim je jasno da kako država ne može priuštiti više bilo kakve restriktivne mjere, koje samo mogu pogoršati već loše stanje”, navodi ovaj ekonomista.

Hadžić: Ogroman pad prihoda, pomoć vlasti izostala

On ističe kako bi sav pad poreskih prihoda uskoro mogao preći milijardu KM i ta je to potrebno nekako nadoknatiti.

“Naši su budžeti programirani za utrošak novca, kojeg očito nemamo, a do smanjivanja troškova i nepotrebnih izdataka nije došlo u ovoj godini. Sada možemo postaviti nekoliko pitanja: Kako i iz kojih izvora ćemo nadoknaditi ovaj pad prihoda u ovoj godini, jer očito ni međunarodne finansijske institucije ne žure toliko da pomognu, a kada i pomoć dođe, to će biti krediti koje ćemo morati vraćati u narednom periodu. Šta u slučaju da nam sljedeće godine pad u naplati bude 500 miliona u odnosu na 2019. godinu? Hoće li se tada politika i vlast “hvaliti” da smo narasli 500 miliona KM u odnosu na recesionu 2020. godinu, a to je opet ustvari veliki minus u odnosu na pred COVID stanje, koje ćemo morati nadoknaditi kroz kredite i druga zaduženja. Ove godine smo već imali rast izdataka za penzije od 146 miliona KM u BiH, a doprinosi su pali. Sljedeće godine možemo očekivati sličan rast, pa se postavlja pitanje ko će obezbjediti penzije za nove penzionere?”, navodi Hadžić.

Ističe da je vlast, uprkos svakodnevnim apelima progresivnog dijela struke još u martu i aprilu, ipak odlučila pružiti vrlo skromnu i nedovoljnu pomoć.

“Upravo zbog toga imamo ovakav pad i izostanak optimizma među građanima, koji sve manje i manje troše, što je velika opasnost. Greške poput takvih više ne možemo i ne smijemo praviti, jer umjesto duboke recesije možemo preći u duboku depresiju, što ni u kojem slučaju ne smijemo dopustiti”, zaključio je Hadžić.