Zdravlje

Multipla skleroza traži određen režim ishrane kako bi se držala pod kontrolom

Iako nema čvrstih dokaza koji ukazuju na to da bilo koja dijeta utiče na rizik ili napredovanje multipla skleroze (MS), izbor zdravije hrane može da pomogne u ublažavanju nekih simptoma bolesti. Uravnotežena ishrana u kombinaciji sa svakodnevnim vježbanjem uticaće na smanjenje umora, problema sa crijevima ili bešikom. Takođe, može poboljšati zdravlje kože, kostiju, zuba i desni, ojačati srce i povećati snagu i fleksibilnost mišića. Pažljiv režim ishrane uticaće i na kontrolu kilaže i smanjiti rizik od srčanih oboljenja i osteoporoze kod osoba oboleljih od MS, piše eklinika.rs.

Voće i povrće

Više studija je pokazalo da konzumiranje većih količina voća i povrća može da pomogne u smanjenju simptoma kao što su umor, bol i depresija. Voće i povrće sadrži visoku koncentraciju antioksidanata koji pomažu u smanjenju stvaranja molekula poznatih kao slobodni radikali, koji uzrokuju oštećenja tkiva. Američko Nacionalno udruženje za MS preporučuje konzumiranje pet porcija voća i povrća bogatih antioksidantima dnevno. Poželjno je u što je moguće više različitih boja, što doprinosi kombinovanju antioksidanata. S obzirom na bogatstvo hranljivih materija i vlakana, daće vam efekat sitosti, a zbog male količine kalorija, odličan su izbor ako želite da izgubite kilograme ili kontrolišete kilažu.

Vitamini C i E u povrću

Ovi vitamini su među najvažnijim antioksidantima. U biljnu hranu bogatu vitaminom C spadaju prvenstveno brokoli, prokelj, slatki krompir, jagode, lisnato zelenilo, agrumi poput pomorandži, paradajz i paprika. Vitamin E je prisutan u lisnatom zelenom povrću, paprici, avokadu, orašastim plodovima i sjemenkama, bademima i sjemenkama suncokreta.

Zasićene i trans masti

Bez obzira da li imate MS ili ne, zasićene masti treba izbjegavati što je više moguće. One su povezane sa više zdravstvenih problema, poput bolesti srca, moždanog udara, visokog krvnog pritiska i nekih oblika karcinoma. Uz to, neka istraživanja su sugerisala da unos zasićenih masti može biti povezan sa rizikom od recidiva MS i progresijom bolesti. Ove masti se prvenstveno nalaze u namirnicama životinjskog porekla, poput mesa, jaja, mlijeka, pileće kožice i sira. Neke namirnice biljnog porijekla, poput kokosovog ili palminog ulja takođe su bogate zasićenim mastima.

Trans masti ne treba konzumirati jer mogu doprineti stanjima kao što su bolesti srca. One su obično vještački proizvodene i, poput zasićenih masti, čvrste su na sobnoj temperaturi, kao što je margarin, na primer. Takođe, mogu se naći u prženoj hrani, kolačima i drugoj prerađenoj hrani.

PROČITAJTE  Šta se dešava? Više timova inspektora u kontroli zbog naglog poskupljenja osnovnih životnih namirnica

Nezasićene masti i suplementacija

Nezasićene masti su poznate kao „dobre“ masti. Suprotno zasićenim mastima, oni mogu smanjiti nivo holesterola u krvi, smanjujući tako i rizik od srčanih oboljenja ili dijabetesa. Takođe, mogu pomoći u ublažavanju upala. Postoje dvije vrste nezasićenih masti: mononezasićene i polinezasićene masti. Dobri izvori mononezasićenih masti su maslinovo i ulje repice, avokado i mnoge vrste orašastih plodova i sjemenki. Polinezasićene masti se mogu naći u suncokretovom i kukuruznom ulju, orasima, lanenom sjemenu i ribi.

Omega-3 masne kiseline koje spadaju u polinezasićene masti, a koje se u najvećoj količini nalaze u ribama, proučavane su u slučajevima MS sa različitim rezultatima. Jedno istraživanje je otkrilo da ishrana bogata ribom doprinosi manjem riziku od MS, dok je druga otkrila da uzimanje dnevnih suplemenata Omega-3 nema uticaja na aktivnost bolesti. Institucije savjetuju oprez obolelima od MS sa suplementacijom Omega-3, jer interakcija sa određenim lijekovima nije u potpunosti proučena i može da smanji njihovu efikasnost. Za oboljele od multipla skleroze važno je da se prije unošenja suplemenata obavezno konsultuju sa svojim ljekarom.

Proteini – nemasno meso i riba

Generalno, trebalo bi ograničiti izvore proteina na one sa niskim sadržajem zasićenih masti, kao što su nemasno meso i riba. Crveno meso, živina i prerađeno meso, kao što su delikatesni proizvodi, kobasice i slanina, mogu dovesti do većeg rizika od srčanih oboljenja, od kojih su pacijenti sa MS već u opasnosti. Izvori proteina biljnog porijekla kao što su tofu i pasulj ne sadrže zasićene masti i imaju više vlakana od mesa, živine i ribe.

Da li izbegavati mliječne proizvode?

Neka istraživanja ukazuju na to da bi pacijenti sa MS trebalo da izbjegavaju mliječne proizvode, posebno one od kravljeg mlijeka, jer njihova konzumacija može da pojača aktivnost bolesti. Punomasni mliječni proizvodi takođe često sadrže zasićene masti koje treba izbjegavati. Alternativa mliječnim proizvodima mogu biti druge vrste mlijeka, prvenstveno biljna, poput onih od soje, badema, zobi i konoplje.

PROČITAJTE  Ako imate probleme s pamćenjem: Evo koju hranu trebate uvrstiti u svoj jelovnik

Smanjiti ili izbaciti šećer, ali i so

Ljudi koji osećaju umor, često su u iskušenju da unesu velike količine šećera. Iako slatka hrana može da pruži brzi i trenutni nalet energije, ona često dovodi do pada energije, a na kraju do kontraefekta – jačanja umora. Šećer znatno povećava broj kalorija i može doprinjeti povećanju tjelesne težine, a energetski pad može uticati na vas da poželite više slatkiša kako biste ponovo povećali nivo šećera u krvi. Vještački zaslađivači, poput aspartama, mogu iritirati bešiku i izazvati probleme, pa ih treba izbjegavati.

I upotrebu soli bi trebalo svesti na minimum jer može dovesti do zdravstvenih problema poput visokog krvnog pritiska. Konzervirana i brza hrana uglavnom sadrže i ogromne količine soli.

Dovoljno vode i izbjegavanje alkohola

Konzumiranje dovoljno vode važno je za pacijente sa MS, kao i za opštu populaciju. Voda je neophodna za mnoge bitne funkcije u tijelu, uključujući varenje, pravilnu funkciju mozga, regulaciju tjelesne temperature, dobro kretanje krvi i hranljivih materija. Ako ne unose dovoljno vode, pacijenti sa MS mogu osećati umor ili zamagljen um, a potrebe za unošenjem vode mogu se razlikovati od osobe do osobe.

Kod osoba sa MS, alkohol može da pogoršati probleme sa ravnotežom i koordinacijom. Prekomjerno konzumiranje alkohola takođe može pojačati simptome anksioznosti ili depresije, i pojačati umor. Jedna studija je takođe pokazala da upotreba alkohola, njegova zloupotreba i zavisnost mogu biti značajno povezani sa povećanim rizikom od razvoja MS.

Vitamin D

Vitamin D je dugo bio tema interesovanja MS zajednice, a više studija sugeriše da vitamin D može pružiti zaštitni efekat protiv rizika od MS.  Međutim, studija sprovedena na miševima 2020. godine je otkrila da vitamin D u visokim dozama može doprinjeti relapsu bolesti. Vitamin D se prirodno može naći u namirnicama kao što su neke vrste ribe, gljive, kravlje ili sojino mlijeko, sok od pomorandže, ovsena kaša i neke žitarice. U cilju određivanja idealne količine vitamina D, obavezno se obratite ljekaru koji će naložiti analize provjere nivoa.



Povezani postovi: