Ekonomija

Na pomolu haos u ključnim evropskim lukama: Stigla roba iz Kine koju kupci ne mogu preuzeti ni platiti

Tri četvrtine sve robe koja dolazi u EU stiže morem, a samo 30 posto trgovine unutar Unije se odvija vodenim putevima. Upravo zbog toga su se razvili veliki lučki gradovi na sjeveru, Antwerpen, Rotterdam, Hamburg. I neki na jugu, poput Pireja i Marseillesa.

No, kako se razvijalo jedinstveno tržište tako je jačala uloga luka na sjeveru jer se roba iz njih bitno brže prebacivala u unutrašnjost kontinenta: isprva je razlog bio geografski, tu je bila Rajna i nije bilo veće prirodne barijere. Jug je imao problem - Alpe. I taj zaostatak jug, unatoč novim prometnicama i tunelima, nije uspio riješiti sve do danas.

Jedan od sigurnih gubitnika krize koju je izazvao koronavirus bit će opskrbni lanci, koji će doživjeti ozbiljne promjene. Klasičan primjer za to je priča koju donosi Financial Times. Naime, upravo ovih dana iz Kine stižu flote trgovačkih brodova prepunih kontejnera. Riječ je o narudžbama iz doba kad je u Kini došlo do slabljenja epidemije pa je najavila pokretanje ekonomije, a epidemija se još nije rasplamsala u Evropi.

I sad su brodovi pred lukama i pitanje je šta s njima. Pojavila su se dva problema. Prvi je lakše rješiv - manji broj radnika u lukama. No, drugi je bitno problematičniji. Naime, velik broj naručitelja je u proteklih mjesec i nešto dana zapao u ozbiljne poteškoće i ne može prihvatiti robu. Neki je čak ne mogu niti platiti.

Tako se luke nalaze pred ozbiljnim problemom: robu s brodova moraju iskrcati jer će inače doći do zagušenja luke, a nitko tu robu ne želi preuzeti. U cijeloj priči ima jedna dobra stvar. Naime, zbog Brexita su sve luke na sjeveru Evrope u proteklom periodu povećale svoje skladišne kapacitete svjesne da će doći do problema u isporuci robe kad Velika Britanija konačno izađe iz članstva i prekine prijelazni period (to je, kako tvrdi London, fiksno 31. decembra ove godine; vidjet ćemo što će biti kad se smiri pandemija). Tako da se roba može uskladištiti.

Ali, kad će je neko preuzeti? Na to pitanje nema odgovora. Paradoksalno je da bi upravo sada roba iz luka mogla izuzetno brzo doći do krajnjih korisnika jer su evropske prometnice, cestovne i željezničke, bitno praznije.

Luka Zeebrugge u Belgiji se našla u specifičnom problemu. Riječ je o čvorištu specijaliziranom za automobile. Koje niko ne preuzima. Pa su lučke vlasti zemljište uz luku pošljunčali i ondje napravili veliko parkiralište. A nekoliko brodova na sidrištu naprosto neće istovariti svoj teret nego će ostati plutajuća skladišta.

Neke od logističkih firmi nude preusmjeravanje brodova prema Pireju i drugim lukama na jugu. Problem je što ondje nisu radili pripreme za Brexit pa su im kapaciteti oskudniji.

U svemu tome luke imaju još jedan problem: kontejnere s medicinskom opremom treba iskrcati što prije i poslati ih prema odredištima koja za njima vape. A često je riječ o samo jednom kontejneru. Koji znači spas za hiljade osoblja u bolnicama, zaraženih. Uz zakrčena skladišta i navedene probleme taj se proces usporava. No, problem će relativno brzo prestati. “U sljedećih sedmicu, dvije broj dolazaka će dosegnuti vrhunac. Ali nakon toga slijedi tmurni period ”, rekao je za FT predstavnik firme koja pruža usluge na terminalima u luci Southampton.

Naime, pad EU u recesiju je već sada bitno smanjio narudžbe i pitanje je koliko će posla biti u pretovaru.