Ekonomija

Najgore tek dolazi. Može li svijet preživjeti recesiju?

Može li svijet preživjeti recesiju, pitaju se mnogo eksperti.

Globalni rast će se dodatno usporiti u nadolazećoj godini. No, svijet će vjerovatno izbjeći recesiju zahvaljujući najvećim azijskim tržištima.

Predviđa se da će globalni BDP (bruto domaći proizvod) ove godine porasti za 3,1%.

Za 2023. predviđanja idu do samo 2,2%, prema najnovijoj prognozi Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).

Iako OECD ne predviđa recesiju, njegova je prognoza pesimističnija od prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Prošli mjesec, MMF je saopćio da očekuje rast svjetske ekonomije od 3,2 posto ove godine i 2,7 posto sljedeće.

“Krhki izgledi” za globalnu ekonomiju

“Krhki izgledi” za globalnu ekonomiju direktna su posljedica ruskog rata protiv Ukrajine. Sukob je izazvao energetsku krizu koja je potaknula inflaciju u cijelom svijetu, stoji u saopćenju OECD-a.

“Očekuje se da će stalna inflacija, visoke cijene energije, slab realni rast prihoda domaćinstava, pad povjerenja i stroži finansijski uvjeti smanjiti rast”, dodaje se.

Ako cijene energije budu dodatno rasle ili snabdijevanje energijom bude prekinuto, rast bi mogao biti čak i slabiji od očekivanog.

“Rast sljedeće godine snažno ovisi o glavnim azijskim ekonomijama. One će činiti blizu tri četvrtine rasta globalnog BDP-a. Pri tome će Sjedinjene Američke Države i Evropa naglo usporiti”, objavio je OECD.

Predviđa se da će Indija imati drugu najveću stopu rasta u svijetu, nakon Saudijske Arabije, od 6,6% u 2022. godini. Nakon toga slijedi 5,7% u 2023.

Okončanje rata bitan uvjet

Predviđa se da će kineska ekonomija ove godine porasti za 3,3%. Nakon toga za 4,6% u 2023.

Nasuprot tome, očekuje se da će SAD rasti za samo 1,8% u 2022. i 0,5% u 2023. godini.

Očekuje se da će rast u 19 zemalja Evropske unije, koje koriste euro, također strmo pasti tokom sljedeće dvije godine. Sa 3,3% u 2022. na 0,5% u 2023. godini, prenosi CNN.

To što evropska i američka ekonomija uopće rastu djelomično je zasluga potrošnji vlada na energetske subvencije i politike za poticanje ulaganja kao što su NextGeneration EU i Zakon o smanjenju inflacije. Rekao je to novinarima generalni sekretar OECD-a Matthias Cormann.

Uštede koje su akumulirala domaćinstva i kompanije tokom početne faze pandemije također će pomoći u podržavanju potrošnje, dodao je on.

“Okončanje rata i pravedan mir za Ukrajinu bili bi trenutno glavni načini za poboljšanje globalne ekonomske perspektive”, rekao je Cormann.

OECD očekuje da će inflacija ostati iznad 9% ove godine među naprednim ekonomijama. Zatim se predviđa da će se vratiti na 6,6% u 2023. godini.

Povećan rizik za privredu

To je malo iznad nivoa koje predviđa MMF.

Glavne centralne banke ciljaju na inflaciju od blizu 2%. Također podižu kamatne stope u pokušaju da ograniče rast cijena.

Ali, ova akcija također povećava rizike za privredu, povećanjem troškova servisiranja duga za domaćinstva, preduzeća i vlade.

“Više kamatne stope, iako su neophodne za umjerenu inflaciju, povećat će finansijske izazove i za domaćinstva i za korporativne dužnike”, objavio je OECD.

“Zemlje s niskim dohotkom ostat će posebno osjetljive na visoke cijene hrane i energije. I strožiji globalni finansijski uvjeti mogu povećati rizik od daljnjih dužničkih poteškoća”, dodaje se u saopćenju.

Predsjednik Svjetske banke David Malpass rekao je nedavno za CNN da je organizacija “zabrinuta zbog svjetske recesije 2023.”, ali da su SAD “malo jače od drugih privreda”.

Tagovi:


Povezani postovi:

Pretplati se
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare