Vijesti

Nakon dvije decenije izgradili smo tek pola autoputa na Koridoru Vc: Stručnjaci pojašnjavaju ko koči procese

BiH je zemlja u kojoj najsporije može još sporije. Radovi na Koridoru Vc, koji kroz našu zemlju povezuje Ploče s Budimpeštom, počeli su prije dvije decenije. Od tada do danas mi smo tek na pola puta. Hoćemo li ostatak uspjeti izgraditi do 2028. godine?

Dugo očekivani i nemalo osporavani Pelješki most, projekat od nacionalnog značaja za Hrvatsku, ove godine pušten je u promet. Povezivanjem južne Dalmacije sa ostatkom države značajno je skraćeno putovanje i rasterećen saobraćaj, što je opravdalo njegovu izgradnju i naziv - projekat svih projekata.

Kako su saopćili iz Ministarstva mora, saobraćaja i infrastrukture RH, od 26. jula 2022. i otvaranja Pelješkog mosta do 5. oktobra, prema podacima Hrvatskih cesta, mostom je prešlo 808.271 vozilo. Dodaju kako prosječni dnevni saobraćaj varira od mjeseca do mjeseca, a iznosi oko 11.550 vozila na dan.

Svega toga ne bi bilo bez fondova Evropske unije koja je u izgradnju uložila više od 85 posto sredstava. Njenu podršku u realizaciji panevropskog projekta Koridor Vc ima i BiH. Međutim, visinu ulaganja ne prate izgrađeni kilometri autoputa.

“Imamo nefunkcionalno pola izgrađeno od 335 kilometara autoputa kroz BiH. Tolike su investicije EU-a i Evropske banke za obnovu i razvoj ili Evropske investicione banke u infrastrukturu da smo mogli napraviti mrežu autoputeva”, tvrdi Osman Lindov, profesor na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije u Sarajevu.

Spora izgradnja Koridora ne čudi, jer niži nivoi vlasti odlučuju o projektu od državnog i evropskog značaja.

“Danas lokalna zajednica može zaustaviti međunarodni projekat autoputa na Koridoru”, dodaje Lindov.

Da bi bilo lakše kada bi se sa vrha države odlučivalo, a ne samo zaduživalo, ne spori ni državni ministar komunikacija i transporta Vojin Mitrović (SNSD): “To je jedan od problema, a još veći su problem javne nabavke - i to je jedan od razloga kašnjenja”.

A i ono što je izgrađeno nije u potpunosti usklađeno sa standardima Transportne zajednice fokusirane na razvoj saobraćajne mreže između EU-a i zemalja Jugoistočne Evrope.

Ministar Mitrović navodi kako kako je u Svilaju interes EU-a bio da ne bude integrisan granični prijelaz nego da ga svaka država ima sa svoje strane:  “I na mostu u Gradiški smo u situaciji da ćemo imati granični prijelaz i sa strane BiH i Hrvatske, a stav Transportne zajednice je jedno zastavljanje, jedna kontrola, jedna inspekcija”.

Najveći dio Koridora Vc prolazi kroz Federaciju. Do sada je izgrađeno 120 km. Osam je otvorenih gradilišta, za dvije godine BiH bi na sjevernom dijelu trebalo da bude potpuno povezana sa EU-om.

“Trenutno se gradi 38 kilometra autoceste i 1,1 milijarda je procijenjena vrijednost, u planu nam je da 2025. godine sjeverna dionica Koridora Vc, sjeverno gledano od Sarajeva, bude u funkciji i operativna”, precizira Amir Fejzić, savjetnik direktora Autocesta FBiH.

Najzahtjevniji radovi tek predstoje na tunelu Prenj i najdužem mostu na Koridoru, kod Počitelja. Gradi se i kroz Republiku Srpsku, ali znatno manje. Sada bi, zbog suspendovanih sredstava EU-a, moglo i sporije. Od 46 km, izgrađeno je tek 6,5.

“Dva projekta su suspendovana početkom ove godine u RS-u uslijed političke krize koja je dominirala u ovoj zemlji. U pitanju su dvije dionice, jedna na autoputu Johovac – Vukosavlje, koja povezuje Doboj sa dijelom koji je izgrađen u Federaciji, a druga je popravka željezničke pruge u bllizini Doboja”, kazao je Stefano Ellero, šef kooperacija u Delegaciji EU-a u BiH.

Iz Autoputeva RS-a poručuju da neće biti na gubitku najavljujući nastavak radova - deblokadom sredstava EU-a ili davanjem koncesija.

“Ovo što oni daju 160 milliona granta - to je jako povoljno. Međutim, kineske i turske kompanije su izrazile bi išle na koncesiju i ta koncesija koja bi išla na 30 godina – to je jako isplatljivo”, napominje Slobodan Stanarević, direktor Autoputeva RS-a.

EU je do sada za finansiranje radova na Koridoru Vc kroz našu zemlju i pripremu projektne dokumentacije odobrila više od milijardu maraka bespovratnih sredstava.

“Tradicionalno, BiH dobija najviši procenat, iznos sredstava iz Investicijskog okvira za zapadni Balkan i tradicionalno mi najviše apliciramo u sektoru transporta i to je uglavnom za Koridor Vc”, objašnjava Sabina Dizdarević, šefica Odsjeka za regionalni razvoj i infrastrukturu u DEI-ju.

Koridor Vc važan je ne samo za transportno povezivanje sa EU nego i privredni razvoj. Kako navodi Federalna, što prije shvatimo njegovu geostratešku važnost, brže ćemo graditi nove kilometre autoputa i zbrajati strane investicije.